Ministar Marić: ‘Za 2021. predviđamo rast BDP-a, ali niži nego što se očekivalo‘

Rast u idućoj godini bit će niži nego što smo predviđali, rekao je jutros u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Marić je kazao kako bi se u četvrtak na sjednici Vlade trebao usvojiti dokument, ekonomske fiskalne politike.

- To će biti ažurirane makroekonomske projekcije za ovu godinu i za iduće tri godine. Kao što je bio slučaj u petom mjesecu kad je bio rebalans, zaista su teške okolnosti. U situaciji kad nemamo cjepivo i dalje je teško predviđati taj epidemiološko-zdravstveni dio kao i neke druge stvari, dobili smo najkvalitetnije što je moguće - kazao je Marić.

- Za ovu godinu naša originalna projekcija što se tiče pada BDP bit će nešto poboljšana. Pad bi trebao biti manji. Predviđamo pad oko -8 posto za 2020. godinu. Za iduću godinu predviđamo rast, ali niži nego što smo predviđali, rast negdje na razini od 5 posto - kazao je Marić.

Kazao je kako se moglo čuti od analitičara predviđanja oporavka u obliku slova V. Pad značajan i odmah oporavak.

- Vrlo brzo je postalo jasno da ovisi o raznim situacijama jer i dalje postoje negativni rizici za te projekcije pogotovo iz zdravstveno-epidemiološkog djela. Razinu BDP-a 2019. ćemo premašiti sredinom 2023. godine.

Blagi otklon će imati izvoz usluga, vezan uz turizam. Kada uspoređujete ovu godinu i period u svibnju, sve smo smjernice korigirali na niže. Tad je bio pad preko sedam sad je nešto više od 6, investicije 9, sada su 7 - kazao je ministar.

Oporavak u obliku slova V

Marić je kazao kako je jako važna stvar je da stopa nacionalnog sufinanciranja ostane 15 posto i da razdoblje ostane n plus 3.

- Fond za oporavak je na stolu i za razliku od drugih fondova ne iziskuje nacionalnu komponentu. Dobar dio toga, preko 60 posto su bespovratna sredstva i nisu samo namijenjena javnom sektoru i mogu biti kanalizirana privatnom sektoru. Imamo potencijalno sjajnu platformu i na nama je da u ovom kratkom roku kojem imamo osmislimo projekte - kazao je Marić.

Ministar je istaknuo kako se ovakvu krizu nije moglo predvidjeti, ali ona se dogodila.

- Krize su stalne kad pogledate povijest. Oporavak slova V da ne bude desni V horizontalan kako ne bismo bilježili pad kao u prošloj krizi - dodao je.

Kao što su projekcije bolje nego što je očekivano, deficit za ovu godinu je 6,7 posto, rekao je Marić te nastavio kako imamo malo bolje punjenje proračuna.

- Krajem 9. mjeseca ćemo vidjeti efekte sezone. Sedmi i osmi mjesec su bili nešto bolji, ali dalje bilježimo pad. Trgovina na malo drži korak i ti padovi su s jednoznamenkastim ciframa mjesečno, građevinarstvo u prvoj polovici je bilo u plusu, što se odrazilo na proračun. U rebalansu proračuna smo sadržali dijelove koje su uključivale zadržavanje radnih mjesta - kazao je Marić.

'Sustav plaća je važan'

Marić je rekao kako mirovine nisu pod upitnikom, predviđena je indeksacija oko 2 posto, te da će lokalnoj samoupravi kompenzirati smanjivanje na dohodak.

Marić je istaknuo kako razgovori kreću uskoro oko plaća.

- Nije nam bila opcija u ovim okolnostima smanjivanje plaća. Početkom pandemije su mnogi počeli o tome govoriti. Za iduću godinu predviđamo rast, ali ove godine je pad od 8 posto. Trebamo sjesti i razgovarati ostvariti socijalni dijalog. Na nama je da osmislimo fond nove generacije - kazao je Marić.

Istaknuo je kako je sustav plaća važan, ali ne i jedini.

- Važna je efikasnost, što dobivamo za ono što plaća. Vrlo često govorimo da su neke stvari u javnom sektoru jako teško mjerljive. Treba naći modalitete da se nagradi onoga tko radi, ali i penalizira onoga koji ne radi - kazao je.

Marić je naglasio kako nisu samo javni sektori pod prizmom, nego i privatni jer treba i tamo kanalizirati sredstva.

- Privatni sektor treba biti glavni kotač. Treba gledati dugoročni potencijal - dodao je.

Zdravko Marić je istaknuo kako je najavljen porez na promet nekretnina kao i PDV na hranu.

- S tim će se ići, ali nismo govorili u prvoj godini mandata. Oko poreza na promet nekretnina ima veliku težinu. Idemo na porezno rasterećenje i administrativno - je Marić za HRT.