NOVI ZAKON

Ministar Malenica: ‘Imovinske kartice morat će ispuniti još tisuću dužnosnika, uvode se strože kontrole‘

Među njima su predsjednici uprave trgovačkih društava kojima je vlasnik RH, ravnatelji zdravstvenih ustanova, HRT-a, HAKOM-a itd.
Ivan Malenica
 Damjan Tadic/Cropix

Novim zakonom o sprječavanju sukoba interesa predlaže se širi krug obveznika podnošenja imovinskih kartica, unaprjeđuje sustav kontrola i uvode strože sankcije, a iako članak pet koji opisuje načela djelovanja ostaje, primjenjivati će se samo uz neku drugu povredu zakona.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je za predložene izmjene koje su u srijedu poslane na javno savjetovanje da uvažavaju preporuke GRECO-a i Europske komisije te osnažuju Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kroz širenje nadležnosti, jačanje kapaciteta i unaprjeđenje postupka koje provodi.

'Prijedlogom zakona značajno se osnažuje rad povjerenstva. Postupci će biti brži i transparentniji, a povjerenstvo će se kadrovski, administrativno i financijski osnažiti', rekao je Malenica.

Izmjenama se značajno proširuje krug obveznika pa će oko tisuću novih obveznika morati transparentno objaviti podatke o svojoj imovini, a među njima su predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava kojima je većinski vlasnik država, ali i lokalne jedinice.

Nove obveze i rokovi

Na popisu novih obveznika tako su se našli predsjednici i članovi uprave HABOR-a, Fine, ravnatelji zdravstvenih ustanova, ravnatelji HRT-a, HAKOM-a i Fonda za obnovu.

Novina je i da će preko 7000 članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave biti dužno obavijestiti o svojim vlasničkim udjelima u poslovnim subjektima to predstavničko tijelo koje će biti dužno taj popis javno objaviti. Također će članovi predstavničkih tijela morati obavijestiti tijelo o poslovnom odnosu s tvrtkom u većinskom vlasništvu lokalne jedinice.

Vodeći računa o procijeni koruptivnog rizika na lokalnoj razini uvodi se i obveza donošenja etičkog kodeksa.

U odnosu na postupak uvode se jasni rokovi za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje će u roku od šest mjeseci morati donijeti odluku. U slučaju prijave protiv dužnosnika povjerenstvo će obavijestiti obveznika u roku od osam dana i zatražiti njegovo očitovanje.

Dužnosnici će protiv odluke povjerenstva moći pokrenuti spor pred Visokim upravnim sudom koji mora donijeti odluku u 90 dana.

Imovinske kartice će se podnositi jednom godišnje, unaprijeđen sustav kontrole

Imovinske kartice će se po novom zakonu podnositi jednom godišnje čime se želi omogućiti sustavnu kontrolu imovine dužnosnika koji će, uz postojeće podatke morati podnositi podatke o djelatnostima, funkcijama i članstvima dvije godine prije stupanja na dužnost, ali i podatke o udjelima u društvima i potraživanjima trećih osoba.

Izmjenama je preciznije definiran pojam poslovnog odnosa koji sad obuhvaća najam, kupoprodaju i zakup te pojam primanja obveznika koja obuhvaćaju sva primanja a ne samo od javne dužnosti.

Sustav kontrole imovinskih kartica trebao bi biti unaprijeđen kroz nacionalni plan otpornosti i oporavka pri čemu će sustav uzimati podatke iz javnih registara kao što su zemljišne knjige i registar trgovačkih društava pa će povjerenstvo odmah biti alarmirano o krivo unesenim podacima.

Minimalne sankcije za kršenje odredbi povećavaju se s dvije tisuće na četiri tisuće kuna, a uvodi se i automatska sankcija za nedostavljanje dokumentacije.

Novim zakonom uvodi se i novi preventivni mehanizam sprječavanja sukoba interesa pa će obveznici morati deklarirati potencijalni sukob interesa i izuzeti se kod donošenja odluke o osobama s kojima su povezani, ali i poslodavcima za koje su radili dvije godine prije dužnosti.

Duže 'razdoblje hlađenja' nakon mandata

Velika je novina produljuje 'razdoblja hlađenja' nakon mandata s 12 na 18 mjeseci u kojima obveznik neće moći prihvatiti imenovanje na upravljačke funkcije u tvrtkama s kojima su bili u poslovnom odnosu ili su nad njima vršili nadzor.

Član pet zakona koji propisuje načela djelovanja ostaju i u novoj zakonskoj inačici. No, ministar je naglasio kako treba uzeti u obzir praksu upravnih sudova, Visokog upravnog suda i odluku Ustavnog suda koji je rekao da su načela opća pravna načela koja treba primjenjivati na način da ih se poveže s nekom drugom povredom zakona.

'Sukladno toj praksi sudova smo postupili prilikom izrade zakona', rekao je ministar, odbacujući kritike novinara da je članak pet sada dekorativan jer povjerenstvo neće moći postupati u predmetima koja se odnose samo na načela djelovanja.

Upitan zbog čega nije bilo političke volje da se ojača provedivost članka pet iako je to preporučilo ekspertno tijelo Vijeća Europe GRECO, ministar je rekao da iz preporuke nigdje ne proizlazi obveza da se uvedu sankcije za načela.

'Načela se i dalje nastavljaju koristiti, ali povezujući ih na konkretne povrede odredaba zakona', zaključio je ministar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 15:02