Milanović: 'Zagreb je pred blokadom jer djeluje pravna država!'

ZAGREB - Grad Zagreb nije jedini grad u Hrvatskoj koji je u prekršaju i svi će oni, bez obzira tko je tamo na vlasti, morati vratiti to što moraju vratiti, no grad neće kolabirati, izjavio je večeras u Dnevniku HTV-a hrvatski premijer Zoran Milanović.

" Zagreb je pred blokadom zato što djeluje pravna država", kazao je Milanović, naglasivši kako u Gradu znaju što rade te da "grad neće kolabirati, neće se ništa raspasti, ali morat ćemo se početi ponašati po pravilima".

Istaknuo je kako se stvara dojam da centralna država "kinji lokalnu samoupravu, no, po svemu sudeći, ovdje o tome nije riječ".

Govoreći o jučerašnjem prosvjedu nekoliko sindikata protiv Vladine politike štednje i otkazivanja Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, koji je u Zagrebu okupio oko 10.000 ljudi , premijer je rekao kako je normalno da su ljudi zabrinuti, ali je napomenuo da je on u prvome redu premijer 310 tisuća ljudi koji nemaju posla.

"S ove druge strane nitko nije ostao bez posla, nitko nije završio na ulici, a kako stvari stoje, niti neće", kazao je. "Moramo se urazumiti, shvatiti da imamo koliko imamo, da se ne možemo dalje zaduživati da bismo otplaćivali ono što ne možemo isplaćivati i da sredstava nema", rekao je premijer Milanović.

Pozvao je da ti koji su najglasniji, "koji artikuliraju takve poruke i galame", kažu gdje bi se trebalo rezati, zapitavši bi li rezove trebalo ostvarivati na subvencijama poljoprivredi, socijali ili mirovinama branitelja.

"Mi živimo na dug - ovo nije štednja, to je fiskalna prilagodba", istaknuo je Milanović. Trebamo biti ozbiljni kako ne bismo ostali bez onoga što imamo, "a to su poslovi ljudi koji su jučer bili na ulici i koji su tražili svoja prava", dodao je.

Premijer je podsjetio kako je velik broj sindikata pristao na dogovor s Vladom, dok dio zaposlenih čije vodstvo nije pristalo na to, plaća "nepotrebno visoku cijenu". "Ti gubici su mogli biti manji da je bilo više odgovornosti", kazao je Milanović, zapitavši je li tu možda riječ o "grandomaniji političkih ambicija nekolicine ljudi".

Na novinarsko pitanje boji li se za stabilnost Vlade, premijer Milanović je kazao kako je jedino čega se boji "da se ne izgube razum i fokus". Dodao je kako mu je, uz očuvanje ovog što postoji, glavna zadaća ljudima pomoći da dobiju posao i "poštene plaće za pošten rad". "Moramo brinuti o svima, a najviše o onima koji nemaju ništa", kazao je.

Na pitanje o eventualnim novim rezovima u državnom proračunu za 2013. godinu, Milanović je naglasio da je Hrvatska, u tekućem procesu fiskalne prilagodbe, s obzirom na postojeća fiskalna pravila, preuzete stroge kriterije smanjenja udjela javne potrošnje u državnom proračunu i obveze prema međunarodnim financijskim institucijama, "još uvijek u koliko-toliko održivom stanju - ako budemo racionalni".

No, napomenuo je kako mjere fiskalne prilagodbe imaju smisla još samo neko vrijeme. "Nakon toga neće imati smisla ako se ne počne događati rast. Mi ga očekujemo u sljedećoj godini; vjerujemo da će biti, ali neće biti dovoljan", kazao je.

Na novinarsko pitanje hoće li biti novih rezova u stečenim pravima, premijer je naglasio da su pregovori s najvećim dijelom sindikata u javnim službama zaključeni, "a to kako ćemo se progurati kroz iduću godinu, ovisi o razini društvene svijesti".

Što se tiče najavljenih investicija, velike investicije u energetici, te lučkoj i željezničkoj infrastrukturi sigurno će se ostvariti kako je i planirano, kazao je.

"No, to i kad krene neće biti dovoljno - bit će potrebna šira privatna inicijativa, poduzetništvo običnog malog čovjeka, a ne samo nas koji živimo od proračuna", dodao je premijer Milanović.

"Država može napredovati i ekonomija rasti samo u simbiozi javnih službi koje rade korisne poslove, i rade ih racionalno i efikasno, i tih drugih. Svi stvaramo društveni proizvod - nitko nije suvišan. Ali, moramo biti svjesni da postojimo i jedni i drugi, a ti prvi, koji rade na tržištu, trenutno su u groznom stanju", rekao je Milanović.

Opovrgnuo je medijske napise o podjelama u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, naglasivši da je zakon o visokom obrazovanju rezultat dvogodišnjeg rada, no da prema mišljenju nekih taj prijedlog zakona ne ide dovoljno daleko.

"Želimo da taj zakon ide daleko, da bude kvalitetan, da sljedeća godina bude godina u kojoj će se u znanost i obrazovanje ipak uložiti malo više. Naši motivi su isključivo da ne idemo u Sabor s nečim što nismo prvo međusobno usuglasili", kazao je.