ZAGREB - Ljerka Alajbeg, iskusna diplomatkinja koja je prije mirovine radila u hrvatskom veleposlanstvu u Belgiji te zatim u konzultatu u Subotici, prema neslužbenim informacijama, iz mirovine će se vratiti u aktivnu diplomatsku službu.
Navodno, iza toga plana - o kojemu se naveliko priča u zrinjevačkim kuloarima - stoji direktno premijer Zoran Milanović kojemu je Ljerka Alajbeg bila jedna od glavnih mentorica nakon njegova dolaska u Ministarstvo vanjskih poslova.
Bivša veleposlanica i konzulica, o kojoj njezini suradnici govore u superlativima, još je kao studentica bila dobitnica Rektorove nagrade, a onda je cijelu svoju profesionalnu karijeru provela u diplomaciji.
No, bez bez obzira na njezine kvalitete, mlađi, profesionalni diplomati nezadovoljni su činjenicom da ne mogu doći do prilike zauzeti odgovornije i važnije pozicije, prije svega onu veleposlaničku.
Upražnjena mjesta
Unatoč obećanjima o bržim rješavanjima diplomatskih križaljki, zbog promjene vlasti, a onda i novih dogovora, to još ne ide brzo.
Zbog toga su neki diplomati, koji su se već trebali vratiti sa svojih mandata, započetih 2008. godine, i dalje na diplomatskim adresama. Još je nekoliko praznih diplomatskih ispostava koje čekaju veleposlanike, a čini se da su najbrže riješena politička imenovanja - kojih u svakoj zemlji ima, ali koja naročito frustriraju zrinjevačke ambiciozne “juniore” - odlazak Ive Goldsteina u Pariz, Damira Grubiše u Rim te Ivana Grdešića u London.
Ministarstvo vanjskih poslova vrlo je bitno i aktualnom premijeru koji je emotivno vezan uz Zrinjevac pa ga jako zanimaju i tamošnje kadrovske križaljke, a s obzirom na to da dosta ljudi dobro poznaje jer je s njima radio, jasno je da je nekima više ili manje sklon. Ipak, mora se uzeti u obzir da se veleposlaničke rotacije ne rješavaju brzo pa se zna dogoditi da na nekoj destinaciji mjesto bude prazno nekoliko mjeseci, ako ne i više.
Primjerice, nakon što je veleposlanica Danijela Barišić imenovana glasnogovornicom ministrice Vesne Pusić, u Sofiji već više od pola godine nemamo veleposlanika. Takvo sporo rješavanje imenovanja čudi još više zato što politički prostor za dogovore o kandidatima zapravo nije sporan.
Uglavnom, naime, nema prijepora između vanjskopolitičkih sukreatora jer im je isti politički background.
U svakom slučaju, puno je lakše nego u vrijeme HDZ-ove vlasti, kada se bivši ministar Gordan Jandroković i predsjednik Ivo Josipović nikako nisu mogli dogovoriti oko nekih veleposlanika, zbog čega su i diplomatski snovi nekih političkih kandidata propali.
No, situacija je daleko od proklamiranih ideja o efikasnoj diplomaciji profesionalaca koji će moći odgovarati izazovima današnjeg vremena.
Neslužbeno, naši su sugovornici na Zrinjevcu skloni kriviti “strku oko Europske Unije” za odgovlačenje s kadrovskim imenovanjima, zato što su maksimalni napori uloženi u finiširanje ulaska u Uniju, a sve je ostalo stavljeno u drugi plan.
Zatvoren prostor
Iako za to postoji djelomično razumijevanje, ne postoji za reaktiviranje starih snaga iz diplomacije jer se time potpuno zatvara prostor mlađima. I, konačno, kao treće, maratonski mandati nekih veleposlanika također su izvor frustracija na Zrinjevcu.
Stanje je sada bolje jer su najdugovječniji riješeni, ali i dalje su na mandatima veleposlanici koji su otišli 2008. i već su se trebali pakirati kućama. Ne zna se kada će to i učiniti, no nije realno očekivati da će se išta bitnije promijeniti do ulaska u EU.
Dosadašnji rekorderi u diplomaciji
Rekorder na dužnosti veleposlanika u hrvatskoj diplomatskoj mreži (od 2005.) bio je veleposlanik Hrvatske u Rimu Tomislav Vidošević, koji je 2012.godine, nakon sedme godine u Rimu, konačno imenovan na drugu diplomatsku destinaciju, u Kijev.
Upravo je, pak, u Kijevu bio drugi rekorder po godinama na jednoj destinaciji - spomenimo da je, naprimjer, uobičajeni mandat američkih veleposlanika tri godine, ne četiri kao kod većine ostalih zemalja - a riječ je o Željku Kirinčiću. On je nakon šest godina, 2012., otišao iz Ukrajine te ga je naslijedio Vidošević. Mandati su još 2011. godine istekli veleposlaniku Damiru Kušenu u Finskoj, Mirku Galiću u Francuskoj, Ivanu Bandiću u Mađarskoj, Igoru Pokazu, šefu Misije RH pri NATO-u u Bruxellesu, te veleposlaniku Željku Vukosavu u Portugalu - svi na tim dužnostima od 2007.
Kao što je poznato, nakon produljenja godine mandata, oni su završili sa svojim funkcijama u tim zemljama i potom otišli dalje, neki u diplomatsku službu, kao Igor Pokaz u Moskvu, a Mirko Galić, pak, u Agrokor. Navodno će i Ivan Bandić, nećak zagrebačkoga gradonačelnika, također ponovno pakirati kufere na novu veleposlaničku dužnost.