Masovno ste se uključili u našu prognozu 2023., u tri nam se pitanja predviđanja žestoko ne podudaraju

Uz novu rundu prognoza ishoda najvažnijih političkih, društvenih, ekonomskih i sportskih događaja i procesa u 2023., donosimo vam i osvrt na rezultate naših prognoza za 2022. godinu. Novinarke i novinari Jutarnjeg lista, raznih područja ekspertize, prije točno 365 dana upustili su se još jednom u nezahvalan, ali istovremeno i zabavan i vrlo ozbiljan posao "kockanja" na ishode događaja i procesa od kojih su mnogi tada tek započeli, a neki se čak nisu niti nazirali.

Od ukupno 34 odvažne prognoze, tim Jutarnjeg lista točno je predvidio ishode u 25 slučaja. Košarkaškim žargonom, pucali smo trice sa 73,5 posto uspješnosti.

Još prije početka Putinove invazije na Ukrajinu i energetske krize koja je strahovito ubrzala inflaciju, dobro smo nanjušili da će tijekom 2022. doći do poskupljenja komunalnih usluga. Pogodili samo da će u Vladi doći do kadrovskih promjena, kao i da će ministar graditeljstva Darko Horvat sigurno izletjeti iz Plenkovićeva tima. Dobro smo procijenili da će se dugotrajni proces ulaska Hrvatske u Schengen napokon uspješno okončati, kao i da će rezultati Popisa stanovništva potvrditi naše prognoze da smo zaronili dobrano ispod praga od četiri milijuna. Pogodili smo i prilično hrabru prognozu da će Hajduk nakon devet godina suše napokon doći do trofeja, što se i dogodilo krajem svibnja, kada su u finalu Hrvatskog nogometnog kupa pobijedili Rijeku.

S druge strane, pogrešno smo procijenili rasplet napete političke situacije u Splitu, predvidjevši da ipak neće doći do izvanrednih izbora za Gradsko vijeće. Loše smo procijenili i kretanje rejtinga desnih parlamentarnih stranaka kojima smo predvidjeli silazak u zonu irelevantnosti, točnije pad njihova rejtinga ispod razine od tri posto. Precijenili smo političku spretnost Borisa Johnsona, prognoziravši da će kraj godine ispratiti iz svog premijerskog ureda.

Na koncu, prognozirali smo da Rusija ipak neće izvršiti totalni napad na Ukrajinu, oslanjajući se pritom na racionalnu procjenu da Putin neće riskirati sukob s NATO-om i teške sankcije kojima bi Zapad kaznio njegovu akciju.

Hoće li HDZ "blitzkriegom" pokušati iznenaditi oporbu i raspisati prijevremene parlamentarne izbore ove godine?

NEĆE. Usprkos svim aferama rejting vladajuće stranke opet se vrti na gotovo 30 posto, a popularnost SDP-a - tradicionalno najopasnijeg izbornog takmaca HDZ-a - već mjesecima se vrti oko (niskih) 15 posto. Ako u računicu dodamo i gotovo neizbježan ulazak domaćeg gospodarstva u recesiju te nastavak vrlo opasnih stopa inflacije i u 2023. - zbog čega će porasti nezadovoljstvo birača - razmišljanje o tome hoće li se šef Vlade i HDZ-a odlučiti za izlazak na prijevremene izbore nisu bez rezona. Pa ipak, modus operandi Andreja Plenkovića takav je da nas navodi na zaključak kako će "gurati" po svom sve do ranog ljeta 2024., kada se trebaju održati (redovni) parlamentarni izbori. (Marko Špoljar)

Hoće li se pravo na pobačaj ugraditi u Ustav?

NEĆE. Lijevo-liberalne oporbene stranke pokrenule su inicijativu da se pravo na pobačaj ugradi u Ustav, a iako je otpočetka bilo jasno da za to neće imati dvotrećinsku većinu jer se HDZ tome protivi, nisu se odlučile na idući korak, a to je prikupljanje potpisa za referendum o tom pitanju. Prikupljanje potpisa bilo je najavljeno za jesen, ali je odgođeno. Iako većina građana podržava pravo na pobačaj, pitanje je snage oporbenih stranaka i mogu li u idućoj godini prikupiti kritičnu masu koja bi potpisala za takav referendum. Čini se da su propustili pravi trenutak za to. (Goran Penić)

Hoće li se predsjednik i premijer konačno dogovoriti oko imenovanja veleposlanika i konzula?

NEĆE. Sve dok u Banskim dvorima sjedi Andrej Plenković, a na Pantovčaku Zoran Milanović, dogovor neće biti postignut. Niti jedan od njih dvojice nema volje i želje da se ovo pitanje riješi, niti želi napraviti prvi korak u smjeru dogovora. Veleposlanicima koji su na dužnostima preostaje jedino da na svojim pozicijama dožive mirovinu ili umru. Kao što se nažalost nekima već dogodilo. Stoga Hrvatska u jeku najveće ratne krize i dalje neće imati veleposlanika pri NATO-u. Upražnjena su veleposlanička mjesta u Parizu, Vatikanu, a u Washingtonu, Parizu, Helsinkiju i Londonu veleposlanicima su mandati odavno istekli. A novi ih ni u 2023. neće zamijeniti. (Krešimir Žabec)

Hoće li zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević uspjeti ukinuti mjeru roditelj-odgojitelj?

NEĆE. Sredinom prošle godine sud je stopirao odluku gradonačelnika Tomislava Tomaševića o ukidanju mjere roditelj-odgojitelj, a isto je potvrdio u prosincu. Budući da Grad nije osigurao dobre kompenzacijske mjere, sud je odlučio da moraju i dalje isplaćivati roditeljima s troje i više djece mjesečnu naknadu, a što gradski proračun godišnje košta više od 500 milijuna kuna. S obzirom na to da bi ukidanjem Bandićeve mjere mjesta u pretrpanim vrtićima najednom tražilo 12.800 djece, prema nekim izračunima, Tomašević bi do kraja iduće godine morao sagraditi najmanje 12 vrtića. Zasad je predviđen dovršetak njih četiri. Stoga, i iduće će godine vjerojatno na mjeru roditelj-odgojitelj otići pola milijarde kune iz proračuna - jedan maksimirski stadion. (Filip Pavić)

Hoće li predsjednik Milanović otići u posjet hrvatskim vojnicima u Poljsku ili Litvu?

NEĆE. Početkom ove godine do 200 vojnika otići će u NATO misiju u Litvu i njih do 90 u Poljsku. Bio bi red da jednu od tih grupa vojnika posjeti Vrhovni zapovjednik, ali za to treba imati hrabrosti. Potrebno je hrabrosti stati pred njih i kazati im da za njihov boravak u tim zemljama nema potrebe. Potrebno je imati hrabrosti reći američkim zapovjednicima u Poljskoj i njemačkim u Litvi ili tamošnjim dužnosnicima da niti jednoj od tih država ne prijeti opasnost od Rusije, da Ukrajina nije saveznica u ratu i da je ovo američki rat, vođen na grbači Ukrajinaca. Za to treba ima hrabrosti, pa Milanovića tamo vidjeti nećemo. (Krešimir Žabec)

Hoće li do konca godine doći do reforme izbornog sustava, točnije do prekrajanja izbornih jedinica kako bi se uskladile s Ustavom koji kaže da broj birača po jedinicama može varirati do najviše pet posto?

HOĆE. Nakon što je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović upozorio da bi se idući parlamentarni izbori mogli proglasiti neustavnima ako se ne izmjene granice izbornih jedinica, zahuktala se debata o potrebi njihova redizajna, kako se i na idućim izborima još jednom ne bi dogodilo da glasovi birača ne vrijede jednako svugdje, jer neke jedinice imaju i do 20 posto više birača od drugih. Premijer je rekao da će "artikulirati prijedloge koji bi mogli modificirati postojeći sustav" kada HDZ odluči da je pravo vrijeme za to. Iako vlada opće mišljenje da sadašnji sustav ide na ruku HDZ-u, smatramo da će do konca godine do reforme ipak doći. (Marko Špoljar)

Hoće li se ukinuti barem jedna općina?

NEĆE. Vlada je napokon odlučila pokrenuti reformu teritorijalnog ustroja države tako da financijski stimulira funkcionalno i stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave. No, nekoliko mjeseci nakon što je raspisan javni poziv za spajanje i nakon što je osigurano 100 milijuna kuna u proračunu, nijedna općina ne želi se ukinuti. Prijavili su tek spajanje nekih funkcija, što je većina njih već davno napravila, a sada traže novac za to. Ni pozamašni novčani iznosi nisu poticaj lokalnim šerifima da sami sebi oduzmu fotelju i plaću, pa ne vidimo da bi se to moglo promijeniti u 2023. godini. (Goran Penić)

Hoće li biti imenovan novi ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije?

NEĆE. Kao i u slučaju veleposlanika, predsjednik neće pristati niti na jedan od prijedloga ministra obrane od kojeg ionako ništa ne želi primiti osim njegove ostavke. A kad bi kojim slučajem primio prijedlog odbio bi ga jer, pobogu, Elvis Burčul nije vraćen na posao. I tako će glavna obavještajna agencija i dalje imati ravnatelja u ostavci. Imat će ravnatelja bez autoriteta i bez ikakve mogućnosti da išta u toj agenciji promijeni. U takvoj situaciji stvara se pogodan teren za korupciju, dilanje dokumenata ili otkrivanje strogo povjerljivih podataka. I sve to u vrijeme dok vrije na Kosovu i u BiH te dok ruski špijuni preplavljuju regiju. Jednom riječju - neopisivo. (Krešimir Žabec)

Hoće li do konca godine biti poznato tko će naslijediti zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića?

HOĆE. Iako je situacija još prilično izvjesna. Bozanić je rođen 1949., uskoro će, dakle, imati 74 godine. Nasljednika još nema, ali to bi se moglo dogoditi ove godine jer je Zagrebačka nadbiskupija najveća i ima čak četiri podložne biskupije. Onaj koji odlučuje bit će papa Franjo, ali glavna uloga pripada apostolskom nunciju Giorgiu Lingui, jer on je taj koji sastavlja i u Vatikan šalje popis novih biskupskih kandidata. Tko će biti Bozanićev nasljednik može se samo spekulirati, ali logično je da bude predstavljen ove godine, kako bi do kardinalova umirovljenja 2024. naučio upravljati Zagrebačkom nadbiskupijom. (Robert Bajruši)

Hoće li sve bolnice, u sklopu reforme zdravstva ministra Vilija Beroša, do kraja 2023. godine postati državne?

HOĆE. Izuzev nekoliko županijskih i općih bolnica, većina je pod HDZ-ovim vodstvom, tako da će sve proći glatko. Unatoč tome što će bolnice postati državne, to generalno neće ništa promijeniti jer ionako se sve sanacije bolničkih gubitaša, dakle svih, isplaćuju iz državne blagajne. Naravno, nekolicina protivnika već sada može početi pospremati stvari iz svojih ureda. Jedino što će sada direktni krivac za sve probleme - od listi čekanja, gubitaka i kadrovskih problema - biti imenom i prezimenom ministar zdravstva. (Ivana Krnić)

Hoće li Socijaldemokrati koalirati s HDZ-om?

NEĆE. Najveći oporbeni klub zastupnika, nastao raskolom u SDP-u, sve češće i sve lakše nalazi zajednički jezik s HDZ-om, ali to ne znači da bi se upustili u formalno sklapanje političkog saveza. Nakon što su glasali za pokretanje ustavnih promjena, potom za obuku ukrajinskih vojnika, Socijaldemokrati će i dalje podržavati neke HDZ-ove prijedloge, ali će ostati u oporbenom bloku. Naime, sva istraživanja javnog mijenja pokazuju da Socijaldemokrati baš i nemaju neke šanse na idućim izborima, no budu li dobri s vladajućima, možda se za njih otvori kakvo mjesto u državnoj tvrtki ili agenciji. (Ivanka Toma)

Hoće li HDZ skupiti dvotrećinsku većinu za izmjene Ustava?

NEĆE. Most neće podržati nikakvo rješenje koje bi HDZ ponudio u svrhu uređenja referenduma nego će ih, neovisno o tome što će staviti na stol, uvijek optuživati da su im ukrali referendume, a ljevica će imati uvjete koje HDZ ne može ispuniti. SDP i Možemo! imaju više primjedbi na HDZ-ova rješenja o referendumu, a vladajući bi veći dio njih bili spremni prihvatiti, ali ne i uvjet da se u Ustav ugradi pravo žena na pobačaj. HDZ podržava pravo žena na pobačaj, ali smatra da im je ono već zajamčeno i ne žele iritirati svoje birače time što bi to još stavljali u Ustav. Ljevica zbog svojih birača od pobačaja neće odustati i na kraju od promjene Ustava neće biti ništa. (Ivanka Toma)

Hoće li istrage USKOK-ovih istražitelja i ove godine natjerati predsjednika Vlade da iz svog tima izbaci još kojeg ministra ili ministricu?

NEĆE. U malo više od šest godina premijerskog staža Andreja Plenkovića iz njegovih dviju vlada zbog istraga ili sumnji na korupciju izletjela je prava mala ministarska četa. Samo lani uskočki istražitelji "izbacili" su iz Banskih dvora potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića te ministre Darka Horvata i Josipa Aladrovića. Iako je "ljubav" USKOK-a i vladajuće stranke strastvena i dugotrajna, procjenjujemo kako bi 2023. ipak mogla biti jedna od onih rijetkih godina kada USKOK ne kadrovira po Banskim dvorima. Točnije, da iz Vlade nitko neće izletjeti zbog neke nove antikorupcijske akcije. (Marko Špoljar)

Hoće li ministar graditeljstva Ivan Paladina izletjeti iz Plenkovićeva tima?

HOĆE. Sada već tragikomičnu nesposobnost u obnovi kuća nastradalih u potresu otvoreno priznaju i najviši dužnosnici HDZ-a. Par dana prije blagdana utjecajni šef Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić uputio je božićnu "čestitku" ministru graditeljstva, poručivši da HDZ "nije zadovoljan s obnovom Banovine". To je zapravo bio žuti karton za nestranačkog Ivana Paladinu koji bi mogao biti savršeni žrtveni jarac. Iako je premijer dokazao upornost u tvrdoglavom branjenju svojih ministara od zahtjeva javnosti i(li) oporbe za njihovom smjenom, procjenjujemo da će Paladina ipak odletjeti iz Banskih dvora. (Marko Špoljar)

Hoće li kompanija Mate Rimca izgraditi terminal za robotaksije u Zagrebu?

NEĆE. Tvrtka Mate Rimca koja razvija robotaksi vozila "Project 3 Mobility" najavila je gradnju Centra mobilnosti na zemljištu kod Studentskog doma "Stjepan Radić". Plan je bio sagraditi Centar za punjenje i održavanje električnih robotaksija do kraja 2022. godine, ali to se nije dogodilo. U listopadu je ipak raspisan natječaj za zemljište, a taj je natječaj onda posvađao Možemo! i SDP. S obzirom na to da natječaj tek treba provesti, a na zemljištu i obaviti razne infrastrukturne pripreme, Rimčev Centar vjerojatno neće biti sagrađen do kraja godine. Podsjetimo, Rimac je obećao da će do 2024. prvih 60 autonomnih robotaksija početi voziti Zagrebom, a da će do 2030. proizvesti čak 700 vozila. (Filip Pavić)

Hoće li se početi rušiti maksimirski stadion i krenuti u gradnju novog?

NEĆE. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, premijer Andrej Plenković i predsjednik HNS-a Marijan Kustić gotovo će sigurno sjesti za isti stol oko gradnje stadiona u Maksimiru, no prvi bageri tamo se neće pojaviti. Zašto? Da bi se sve pokrenulo, prvo se trebaju riješiti imovinsko-pravni odnosi s Crkvom. No to je čak i manji problem. Treba pripremiti dokumentaciju za rušenje stadiona, pa dokumentaciju za natječaj novog, pa izbor najboljeg rješenja, pa izbor izvođača, nakon čega slijede moguće žalbe… Ovo pitanje imat ćemo i sljedeće godine, i vrlo vjerojatno isti odgovor. (Tomislav Mamić)

Hoće li se u Zagrebu u 2023. sagraditi 50 podzemnih spremnika u centru grada?

NEĆE. Direktor zagrebačke Čistoće Davor Vić najavio je krajem studenog prošle godine 50 podzemnih spremnika u centru. Odmah potom je gradonačelnik Tomašević najavio kako će u ovoj godini uložiti 50 milijuna kuna u taj projekt. U isto vrijeme poništen je sumnjivi natječaj za gradnju podzemnih spremnika na koji se mogla javiti samo jedna tvrtka, vrijedan 12,7 milijuna kuna. Taj natječaj bio je raspisan u kolovozu, poništen je krajem studenog. Dakle, prošlo je tri mjeseca. Tom dinamikom nerealno je za očekivati da će Grad u godinu dana raspisati novi natječaj, da će sve proći bez žalbi Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave, da će sva dokumentacija oko lokacija i gradnje biti gotova i da gradske službe neće naići na neke "neočekivane" poteškoće. (Tomislav Mamić)

Hoćemo li do konca godine putovati novom dvokolosiječnom prugom Dugo Selo - Križevci?

NEĆEMO. Zvuči nestvarno, ali je istina - sedam godina nije bilo dovoljno da se završi rekonstrukcija postojećeg i gradnja novog kolosijeka dužine 38,23 kilometara. Kad bi matematički precizno prišli ovom nonsensu, zaključili bismo da izvođači godišnje nisu sposobni obaviti posao na 5,4 kilometara pruge. Iako je do sada napravljeno oko 80 posto građevinskih radova, ni ova godina neće biti ta posljednja. Da sve bude još gore, moglo bi se dogoditi da nastavak ove pruge do granice s Mađarskom, koji je i nešto duži, bude završen i prije, iako su radovi započeli četiri godine kasnije. (Krešimir Žabec)

Hoće li se Elvis Burčul vratiti na mjesto zapovjednika Počasno zaštitne bojne?

NEĆE. Zašto uopće spominjemo Elvisa Burčula i zašto je on uopće važan za ovu rubriku? Zaslugom predsjednika Zorana Milanovića koji ga je postavio na pijedestal najvažnijih osoba u zemlji i cijelu državu terorizira "Burčul-problemom". Jasno je poručio kako bez njegova povratka na čelo PZB-a neće pristati na niti jedno drugo imenovanje u državi. Tvrdi kako MORH ne poštuje odluku suda jer ga neće vratiti na posao, a sud uopće nije donio takvu odluku niti je Burčul u svojoj tužbi tražio povratak na posao. Milanović jako dobro zna da se to nikad neće dogoditi, ali namjerno time terorizira naciju. (Krešimir Žabec)

Hoće li Erdoğan pobijediti na izborima?

HOĆE. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, kojeg od milja zovemo sultan zbog koncentracije vlasti koju je proveo u 20 godina vlasti, na korak je do pobjede na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u lipnju. Poduzima i zaštitne mjere kako bi se onemogućila iznenađenja pa se pobrinuo da osude Ekrema İmamoğlua, popularnog gradonačelnika Istanbula za kojeg se smatralo da mu je najveći konkurent. Dvije su poznate nepoznanice koje bi mogle obilježiti izbore. Ako rezultat bude tijesan, opozicija bi mogla optužiti Erdoğana za manipulaciju rezultatima što bi vodilo prosvjedima i eskalaciji. Ako pak Erdoğan izgubi, tada ne treba isključiti mogućnost da posegne za silom kako bi sačuvao vlast uključujući i vojsku. (Željko Trkanjec)

Hoće li se papa Franjo odreći od dužnosti i postati papa u miru?

NEĆE. Ove će godine u ožujku napuniti deset godina svog pontifikata. Te 2013. potpisao je pismo u kojem navodi kako će se u slučaju spriječenosti zbog medicinskih razloga dati ostavku. Zdravstveno stanje ovog pape nije najbolje, ali nije ni pretjerano loše. Papa ima problema s koljenom, gotovo i ne hoda, ali to ga nije spriječilo da putuje na apostolska putovanja od Kazahstana do Bahreina. Papa Franjo pokrenuo je mnoge reforme, a kruna reformi Crkve, koju je pogodilo niz problema - od drastičnog opadanja broja vjernika do seksualnih skandala - trebala bi biti Sinoda o sinodalnosti zakazana za listopad. Mnogi upravo tu Sinodu nazivaju "drugim vatikanskim koncilom" 21. stoljeća pa je teško za očekivati da bi Papa mogao dati ostavku prije održavanja tog, za Crkvu, važnog događaja. (Tomislav Mamić)

Hoće li 2023. godine prestati napetosti oko Kosova?

NEĆE. Iako se čini da je razrješenje tzv. kosovskog pitanja ušlo u završnu fazu, ne može se očekivati da će napetosti splasnuti. U prvom redu, zato što to ne odgovara Aleksandru Vučiću (donekle i Kurtiju), koji je javnost i građane Srbije te Srbe s Kosova učinio taocima "kosovskog pitanja". Kosovo jest neovisno i naravno da će samo razvijati taj svoj definirani status, koji je jasan i Vučiću, ali dok god ima poluge da oko toga stvara napetosti, on će to raditi. Pogotovo jer je svjestan da mu se manevarski prostor sve više sužava, a i on će sve više ovisiti o tome kakvo će biti stanje Rusije i Putina na "ukrajinskom pravcu". Detalji njemačko-francuskog prijedloga će izaći u javnost, i obje strane će ga morati prihvatiti, bez obzira na to što govorili za unutarnje potrebe. (Vlado Vurušić)

Hoće li se rat proširiti na Moldaviju?

NEĆE. Zbog stanja na ukrajinskom bojištu malo je vjerojatno da će Rusija vojno intervenirati u Moldaviji, ali će nastojati izazvati trvenja i sukobe na političkoj sceni unutar zemlje. Tijekom 2023. Putin će, bez obzira na Ukrajinu, nastojati destabilizirati Moldaviju. Još od početka ruske agresije na Ukrajinu Moldavija se spominjala kao sljedeća Putinova meta, kao i pripajanje paradržavne tvorevine Pridnjestrovlje Rusiji. Zbog probleme s kojima se susreo u Ukrajini, Moldavija je stavljena "na čekanje". No, u Moldaviju pušu i na hladno, pa njihova obavještajna služba smatra da Putin nije odustao od zauzimanja Moldavije, odnosno instaliranja marionetske proruske vlade u Kišinjevu. (Vlado Vurušić)

Hoće li pasti cijene nekretnina?

NEĆE. Analitičari RBA u 2023. prognoziraju nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, no sporiji u odnosu na prethodne godine. Prosječna godišnja stopa rasta u 2023. neće prelaziti 5 posto. "Rast cijena stambenih nekretnina, prisutan još od 2016. godine, dodatno se ubrzao u drugom tromjesečju 2022. na godišnjoj razini", ističe se u analizi RBA. Radi se o prosječnim cijenama na razini cijele Hrvatske, a tržište nekretnina karakterizira visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine. "Nastavak rasta cijena zasigurno je bio posljedica dugogodišnjeg razdoblja izrazito visoke likvidnosti, niskih kamatnih stopa te nepromijenjenih očekivanja glede budućih alternativnih ulaganja", ističu analitičari. (Gordana Galović)

Hoće li Hrvatska dobiti još jednog jednoroga?

HOĆE. Sredinom 2022. u Startup reportu, specijalnom izdanju Jutarnjeg, prvi smo put pobrojali "soonicorne", startupe koji su primili više od 50 milijuna dolara investicija ili im se valuacija, službeno ili neslužbeno, procjenjuje na 200 milijuna dolara ili više. Barem jedan od osnivača mora biti iz Hrvatske. Sredinom 2022. na listi ih je bilo 13. Na kraju 2022. u Business Outlooku objavili smo brojku od čak 900 aktivnih startupa u Hrvatskoj, a broj hrvatskih soonicorna popeo se na 15. Uz dva hrvatska jednoroga, Infobip i Rimac, tih je 15 na dobrom putu da i oni to postanu. Hoće li se to dogoditi upravo u 2023., teško je prognozirati. Na listi su, primjerice, Bellabeat, Cognism, Eridan i Fonoa. (Gordana Galović)

Hoće li se u 2023. smanjiti broj ležajeva u privatnom smještaju u odnosu na razdoblje prije pandemije?

NEĆE. Naime, iako je pandemija donijela stagnaciju rasta privatnog smještaja, posebno u Zagrebu u kojemu ih već sada imamo deset posto manje nego 2019. godine, izgledno je da će ulaganje u nekretnine i dalje ostati jedno od najisplativijih vrsta ulaganja. U kombinaciji s prilično niskim poreznim opterećenjem u privatnom smještaju te s daljnjim oporavkom turizma, za očekivati je da će dobar dio stambenih prostora završiti na tržištu kratkoročnog najma, posebno u kontinentalnim županijama u kojima već sada sve više otkrivaju "čari turizma". (Dora Koretić)

Hoće li dostavljači Wolta i Glova napokon postati i zaposlenici tih kompanija?

NEĆE. Novi Zakon o radu ionako ne regulira aplikacije za dostavu Wolt, Bolt, Glovo, nego tvrtke posrednike, agregatore, koje "zapošljavaju" dostavljače. Iako se u zakonu spominju agregatori i platformski rad, mnogi misle da i dalje među tvrtkama posrednicima neće biti kontrole, pa će se nastaviti praksa da su dostavljači "prijavljeni" na par sati dnevno, a rade i više od 12 sati, čime jako puno novca prolazi mimo poreznog radara. Osim toga, ako osoba putem digitalne platforme ostvaruje primitak veći od 60 posto bruto iznosa tri mjesečne minimalne plaće, smatrat će se da ima sklopljen ugovor o radu. Međutim, mnogi misle da će algoritmi digitalnih platformi dodjeljivati dostavljačima posao u iznosu 59 posto bruto plaće i time izbjeći zapošljavanje. (Filip Pavić)

Hoće li broj uvezenih stranih radnika u Hrvatskoj do konca godine premašiti 150 tisuća, možda se približiti i brojci od 200 tisuća?

NEĆE. Budući da ekonomisti u svojim prognozama govore o iznimno skromnom gospodarskom rastu u 2023. godini, ako ga uopće bude, teško je vjerovati da bi rast broja uvezenih radnika mogao biti dramatičan. U 2022. godini MUP je izdao više od 115 tisuća dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, što je bio značajan skok u odnosu na 2021., kada je izdano 82 tisuće dozvola. Ponavljanje takvog rasta uvoza stranih radnika, ili čak većeg, u godini koju će vjerojatno obilježiti ekonomska stagnacija nije baš realno. Bez obzira na to što će se uvoz radne snage nastaviti i tijekom 2023. godine. (Gordana Grgas)

Hoće li Hrvatska dobiti još jednu Michelinovu zvjezdicu?

HOĆE. Hrvatska trenutno ima deset restorana s Michelinovom zvjezdicom. Ove godine nije dodijeljena niti jedna nova zvjezdica. Usporedbe radi, Slovenija broji jedanaest "zvjezdanih" restorana. Analizirajući gastronomsku scenu susjedne zemlje i odluku da Hrvatska u 2022. zadrži isti broj zvjezdica, izgledno je da će doći do promjene u 2023. godini. Barem još jedan hrvatski restoran mogao bi ponijeti ovo važno priznanje. Pitanje je hoće li možda doći do preraspodjele hrvatskih zvjezdica i hoće li baš svi hrvatski restorani zadržati svoja odličja. Prognoziramo da bi u ovo zvjezdano društvo morao ući bar još jedan restoran. (Vana Babić)

Hoće li se tržište kriptovaluta oporaviti u 2023. godini?

HOĆE. Jedino što se s potpunom sigurnošću može prognozirati za tržište kriptovaluta jest da će biti nestabilno. Sve ostalo je podložno prevelikom broju varijabli da bi se moglo precizno spekulirati - ali u tome je valjda i umijeće investiranja. Međutim, ako je povijest ikakva učiteljica, svaki put kada je bitcoin - kao najvažnija kriptovaluta i ona koja određuje trendove - doživio veliki pad, s vremenom je dolazilo do još većeg i strelovitog rasta. Prije nego što stvari postanu bolje u nekom trenutku 2023. godine, za očekivati je da bi prvo mogle biti još gore. Na prvi dan 2022. godine globalno kripto tržište vrijedilo je 2,2 trilijuna dolara, da bi do sredine prosinca palo na 860 milijardi dolara. Pad bi se mogao nastaviti u početku godine, ali eksperti očekuju oporavak, stoga je za one najhrabrije i igrače na duge staze upravo ovo vrijeme za ulazak na tržište. (Ilija Matanović)

Hoće li hrvatska nogometna reprezentacija osvojiti Ligu nacija?

HOĆE. Premda se rezultati nogometnih reprezentacija na velikim i većim natjecanjima najčešće ciklički izmjenjuju, dobri pa lošiji ili obrnuto, ovaj put ćemo se odrediti za drugi pristup. Kapetan Luka Modrić još će jednom povesti suigrače u veliku borbu pa će "vatreni" na finalnom turniru Lige nacija ostvariti još bolji rezultat nego na Svjetskom prvenstvu u Kataru, osvojit će svoj prvi trofej! Final Four Lige nacija igra se od 14. do 18. lipnja, sudjeluju još domaćin Nizozemska te Španjolska i Italija, a ždrijeb polufinalnih parova je 25. siječnja. (Hrvoje Slišković)

Hoće li se Novak Đoković vratiti na broj 1 ATP ljestvice?

HOĆE. Jedna deportacija, jedan Wimbledon bez bodova i jedna odbijena viza skrojili su scenarij u kojem je Novak Đoković tenisku 2022. zaključio tek kao peti igrač svijeta. Kad bi se brojali samo turniri na kojima je zaigrao - njih 14 - Srbin bi bio na vrhu, ali njegov stav o cjepivu promiješao je hijerarhiju ATP ljestvice, otvorivši put do trona 19-godišnjem Carlosu Alcarazu. Loša je vijest za Alcaraza i ostale konkurente da Đoković u prva četiri mjeseca brani svega 250 bodova. Već do Roland Garrosa mogao bi opet osvojiti teniski Everest. (Vladimir Zrinjski)

Hoće li nizozemski as Max Verstappen u bolidu Red Bulla nastaviti dominaciju i treću godinu zaredom postati prvak u Formuli 1?

NEĆE. Nakon što je u brutalnom naletu, rekordnim nizom pobjeda naprosto smrvio glavnog prošlogodišnjeg rivala Charlesa Leclerca i njegov Ferrari već u drugoj trećini sezone, Max Verstappen rutinski je prvenstvo priveo kraju i okitio se novom šampionskom titulom. Iako velika većina poznavatelja tog sporta, koji posljednjih godina doživljava pravu renesansu, tvrdi kako nizozemskog asa nitko i ništa ne može zaustaviti ni u 2023. te da će novom titulom ući u ekskluzivni klub vozača koji su jedini u povijesti Formule 1 uspjeli tri godine zaredom postati prvaci (Fangio, Schumacher, Vettel i Hamilton), naša je prognoza da će Verstappena zaustavili ili Mercedesov dvojac Hamilton - Russell ili već spomenuti Leclerc. (Marko Špoljar)

Hoće li Joško Gvardiol postati najskuplji branič u povijesti nogometa?

HOĆE. Joško Gvardiol ima 20 godina, oduševio je na Svjetskom prvenstvu u Kataru i postao je tražena roba. Ugovor s Leipzigom ima do 2027., i klub gotovo pa sigurno neće pristati na iznos manji od 87 milijuna eura. Zašto taj iznos? Upravo toliko platio je engleskog stopera Maguirea 2019. godine Manchester United. United, Real i Manchester City navodno su u igri, Chelsea je već poslao ponudu od 80 milijuna eura plus 5 milijuna bonusa, ali je glatko odbijena. S razlogom. Kupnjom Gvardiola top klubovi ne rješavaju samo probleme u obrani, već dobivaju lidera. A to će morati platiti više od 87 milijuna eura. I to već ovoga ljeta. (Tomislav Mamić)