ŠEFICA INFEKTIVNE

Markotić najavila kad očekuje ‘stabilniju‘ situaciju: ‘Velik broj necijepljenih zarazit će se, a tko preživi, bit će zaštićen‘

Ravnateljica Infektivne klinike "Dr. Fran Mihaljević" govorila je o epidemiji koronavirusa
Alemka Markotić
 Goran Mehkek/Cropix

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić u velikom intervjuu za Novi list, govoreći o stanju epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, izjavila je da su kapaciteti njezine bolnice praktično popunjeni pacijentima sa srednje teškim i teškim oblicima covida-19, a blizu su popunjavanja i kapaciteti na intenzivnoj jedinici.

- Veliki postotak je necijepljenih, ta se slika vjerojatno iz dana u dan mijenja, ali sada ih je više od 80 posto. Prema zadnjim podacima koje smo analizirali, bilo je nešto više od 90 posto necijepljenih na intenzivnoj. Dakle, u pravilu se događa da ako cijepljene osobe i završe na intenzivnoj, to su uglavnom osobe visoke starosne dobi, s teškim komorbiditetima i neki mlađi pacijenti s teškim komorbiditetima. Naravno da se uvijek može dogoditi neka iznimka, ali ovo je ono što najčešće viđamo. I dalje imamo dosta teške kliničke slike, teške oblike bolesti, i osim ovih bolesnika koji su sada na intenzivnoj, barem je još deset kandidata s visokim protokom kisika koji mogu završiti na intenzivnoj, ustvrdila je.

Kaže da je dob hospitaliziranih nešto niža nego prije i tvrdi da je značajan postotak njih "negdje u pedesetim godinama života", ali nije iznijela konkretnije podatke.

- Sigurno je da nas čeka zahtjevna jesen. Jesen, zima i proljeće su razdoblja kad respiratorne bolesti, dakle bolesti dišnog sustava vladaju. Možemo osim covida očekivati i druge takve bolesti, a sigurno je, sudeći prema tome kako se brojke sad penju, da će biti dosta oboljelih, tim više što je doista jedva nešto više od 50 posto ljudi u Hrvatskoj cijepljeno. Virus nažalost još ima dovoljno prostora da se širi, da cirkulira među necijepljenom populacijom, smatra Markotić.

Njoj izgleda da bi se pandemija mogla pretvoriti u pandemiju necijepljenih.

- U početku smo imali mjere koje su isto tako, kod onih ljudi koji su ih primjenjivali pravilno, ipak dovele do visoke zaštite. Dobili smo krajem prošle godine i početkom ove godine mogućnost cijepljenja, a time je postignut visoki postotak zaštite među onima koji su se cijepili. Dakle, virus će sigurno ići lakšim putem, prema onima koji se do sada nisu cijepili, ocjenjuje Markotić.

Smatra da se što veći broj zdravstvenih djelatnika mora cijepiti ker su i na prvoj crti obrane od virusa, a i dolaze u kontakt s najrizičnijim pacijentima. Kaže i da je jako važno i da što više medicinskih sestara bude cijepljeno.

- Sigurna sam, prema onome što znam, da još uvijek postoji određena skepsa među mlađim medicinskim sestrama i tehničarima, između ostalog i zbog nekakvih neosnovanih priča o sterilnosti, na što cjepivo apsolutno ne utječe, ali zato ima podataka da virus utječe. Mislim da se oni na jedan način možda osjećaju i nedodirljivima, a vjerojatno i nemaju dovoljno iskustva. Mislim da ćemo trebati još dodatno raditi na edukaciji da bi ljudi shvatili da je to jako važno, pa i za one službe koje nisu medicinske, ali rade u bolnici. Evo, ja sam sretna da smo mi u našoj bolnici ipak taj postotak necijepljenih sestara sveli na nekih desetak posto, ali neću biti zadovoljna dok svi ne budu cijepljeni, izjavila je.

Kaže da se nagledala pacijenata koji su požalili što se nisu cijepili.

- Drugo je kad vam se čini da se to vama neće dogoditi, a puno je ljudi koji misle da se njima loše stvari neće i ne mogu dogoditi, no onda kad se dogode, onda shvate da nitko od nas nije nedodirljiv i neranjiv, i da se sve može dogoditi. Dakle jako je važno znati da od svakog uzimanja lijeka, cjepiva, hrane, bilo čega što radite u životu, vožnje automobilom, postoje određeni rizici. Na nama je da budemo dovoljno odgovorni i shvatimo da je taj rizik više desetina puta manji od same bolesti, kaže Markotić za Novi list.

Osvrnula se i na ekstremne mjere koje je nedavno uvela Slovenija koja je nametnula kontroverzne covid potvrde na svakom koraku.

- Stvar je u tome da uspostavite onakve mjere koje će ljudi prihvatiti i poštovati. Jer, kad sve to sagledavate u okviru trenutne situacije, cijelo smo se vrijeme trudili da na neki način pokušamo, a dobrim smo dijelom i uspjeli u tome, postaviti takve mjere koje ljudi ipak u datom trenutku poštuju i provode. Slovenija je uvijek išla nešto oštrije sa svim mjerama, ali time nisu postigli neku bolju epidemiološku situaciju, dapače. Mislim da treba naći neku ravnotežu između datih okolnosti i mjera koje uspostavljate. Vidite da ljudi sami odreagiraju na opasnost, to je nešto što je iskonski ugrađeno u nama. Tako će se i oni koji su možda najopušteniji, kad vide da se situacija pogoršala, prisjetiti da su tu ipak neke mjere i da ih trebaju ponovno poštivati. A to su vrlo jednostavne mjere - distanca, higijena ruku, maske, cijepljenje...

Markotić vjeruje da će s pogoršanjem epidemiološke situacije porasti i broj zainteresiranih za cijepljenje. Upozorila je i da će pandemiji teško doći kraj ako nerazvijeni dio svijeta ne bude dovoljno procijepljen, bogati dio populacije može si, kaže ona, davati i petu, šestu ili dvanaestu dozu, ali neće se zaštititi ako dobar dio svijeta ostane i bez prve. Na pitanje hoće li u takvim okolnostima pandemija trajati još godinama, odgovara da to nitko ne zna i da su sve opcije moguće, ali vjeruje da će ipak, s obzirom na visok postotak cijepljenosti u jednom dijelu svijeta, do idućeg proljeća velik broj onih koji su necijepljeni iskusiti bolest i na taj način, oni koji prežive, stvoriti određenu zaštitu.

- Kalkulacije su različite, no očekuje se da negdje od idućeg proljeća do iduće jeseni ipak uđemo u neko stabilnije doba. To će ovisiti, naravno, i o postotku ljudi koji će se cijepiti, i o postotku onih koji će se koristiti epidemiološkim mjerama zaštite i provoditi ih, ali i o tome koliko će virus stvarati nove varijante koje neće biti u skladu s postojećim cjepivima. A onda će proizvođači cjepiva morati razmišljati o tome da brzo reagiraju na te nove varijante i da kreiraju cjepiva koja će za njih biti djelotvorna.

Na pitanje hoće li to "stabilnije doba" značiti i kraj pandemije kaže da nema nikoga na svijetu tko može prognozirati kraj pandemije.

- Sigurno možemo razmišljati o tome da ne bude veliki broj bolesnih i da se to svede na broj koji će svakih par godina imati slične razmjere kao gripa. Moguće je da će to potaknuti virus da on smanji cirkulaciju, no zasad se to ne događa. Hoće li svijet ipak shvatiti poruke koje mu virus svakodnevno nosi pa ubrzati cijepljenje, to ćemo isto vidjeti, izjavila je za Novi list.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:20