Marijana Petir: ‘Koronakriza je loša, no povećala je interes za domaću hranu‘

Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, od 2014. do 2019. godine bila je zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu te ambasadorica EPP grupe za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj.

Na natječaje koje je organizirala javilo se više od 100 mladih poljoprivrednika i poljoprivrednica sa svojim inovativnim, kreativnim i održivim projektima, a najbolji su bili Ivan Veselić, Matija Cetinić Frankos, Ivan Gašić i Zvonimir Kalić. Oni su predstavljali Hrvatsku i na izboru za najboljeg mladog europskog poljoprivrednika.

Marijana Petir proglašena je 2019. Najboljom europskom parlamentarkom za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo za što je dobila prestižnu MEP Award, tzv. europski Oskar u kategoriji poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva.

Koliko će EU u sljedećem razdoblju uložiti novca u poljoprivredu i ruralni razvoj iz europskog proračuna?

- Nova Zajednička poljoprivredna politika za razdoblje od 2021. do 2027. predviđa povećanje potpora za mlade poljoprivrednike s 50.000 na 100.000 eura. Ovo je odlična mjera jer donosi dvostruko povećanje potpora za pokretanje poljoprivrednog gospodarstva no ona neće biti dovoljna ako se ne riješi pristup poljoprivrednom zemljištu, povoljnim kreditima i nesmetanom poslovanju na tržištu te ako se ne osigura prednost mladim poljoprivrednicima u korištenju nacionalne rezerve u izravnim plaćanjima.

Koliko će dobiti Hrvatska?

- Za hrvatsku poljoprivredu u budućem sedmogodišnjem razdoblju osigurano je čak 4,5 milijardi eura i ta sredstva moramo kroz dobro osmišljene projekte investirati na najbolji mogući način razvijajući koncept pametnih sela, potičući generacijsku obnovu, ali ulažući novac i kako bi zadržali postojeće stanovnike sela te privukli na sela nove stanovnike i poduzetnike.

Kako to učiniti?

- Izuzetno je važno stvarati pozitivnu sliku o mladim poljoprivrednicima i promovirati njihove projekte koje karakteriziraju inovacija, održivost i tržišna orijentiranost. Cilj nam je da mladi ostanu živjeti na selu kako bi ruralni prostor opstao. Iznimno me veseli da u Hrvatskoj postoje mladi ljudi koji su unatoč svim izazovima poljoprivredu prepoznali kao granu kojom se žele baviti i od koje žele živjeti te ostati na svojoj djedovini i očevini i tako čuvati hrvatski prostor. Oni imaju moju podršku i izuzetno sam ponosna na njih.

Koliko je epidemija promijenila svijest građana o važnosti domaće hrane?

- Koronakriza donijela je puno toga lošeg no, s druge strane, povećala je interes naših građana za domaće poljoprivredne proizvode što je pozitivan trend koji treba zadržati. Povećanje domaće proizvodnje preduvjet je samodostatnosti u proizvodnji hrane što jest pitanje nacionalne sigurnosti. Da bismo osigurali po poštenim uvjetima plasman domaćeg proizvoda na tržištu, moramo se obračunati s nepoštenom trgovačkom praksom i nelojalnom konkurencijom koja predstavlja uteg oko vrata hrvatskih poljoprivrednika, ali i sve više zabrinutosti izaziva kod potrošača koji se pitaju znaju li ustvari što jedu. S propisivanjem kvalitete proizvoda i snažnijim kontrolama taj problem mogao bi biti puno manji, a kada je god to moguće, poljoprivredne proizvode je najbolje kupovati direktno od poljoprivrednika. Time nagrađujemo njihov trud i rad.