Manolić je prvi poznati Hrvat čiji su genom detaljno proučili znanstvenici, tražili su tajnu njegove dugovječnosti

Nakon vijesti o smrti Josipa Manolića, koji je u ponedjeljak ujutro preminuo u dobi od 104 godine, prisjetili smo se kako je 2017. hrvatski profesor uz pomoć korejske biotehnološke tvrtke sekvencirao cjelokupni genom našeg političara.

Oko ideje za sekvenciranje i analizu genoma pomogli su molekularni biolog Kristian Vlahoviček, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, i dr. Kruno Pisk, bivši direktor Instituta “Ruđer Bošković”, koji je bio član stranke Hrvatski nezavisni demokrati koju su 1994. godine osnovali tadašnji HDZ-ovi disidenti Josip Manolić i Stipe Mesić. Uzorci krvi poslani su na sekvenciranje u biotehnološku tvrtku Macrogen u Južnoj Koreji, nakon čega je uslijedila analiza. Ona je napravljena u hrvatskoj biotehnološkoj tvrtki Exaltum koju je osnovao upravo Kristian Vlahoviček.

- Ljudski genom sastoji se od oko tri milijarde slova A, T, G i C. Ipak, nije svako od tih tri milijarde slova jednako bitno za utvrđivanje sklonosti nekoj bolesti ili nečijeg podrijetla. Oko dva posto genoma nosi izravnu informaciju o tome kako će izgledati stanični proteini i za njih znamo najviše na koji su način povezani s nasljednim bolestima ili drugim svojstvima. Kod vas bi bilo zanimljivo utvrditi imate li specifične promjene u genima povezanima s dugovječnošću - objasnio je Vlahoviček gospodinu Manoliću pojam genoma.

- Cijeli život sam zdrav. Jedno vrijeme imao sam problema s krajnicima koji su mi stvarali glavobolju pa mi ih je prije 60-ak godina izvadio dr. Padovan. Kad sam već imao 70 godina, imao sam problema s prostatom pa sam operiran. Pitao sam tad moga urologa Marekovića kako će biti s onom muško-ženskom stvari. Doktor mi je rekao: ‘Bit će isto kao i prije’. I ja sam bio zadovoljan - prisjetio se Manolić.

Tad nam je otkrio i da je kratko vrijeme i pušio.

- Pušio sam mjesec-dva. Kao oficir dobivao sam ‘fasung cigareta‘. Moja prva supruga, s kojom sam se vjenčao 1946. i u braku s njom bio do njezine smrti 2003., pušila je od svoje 15. godine. Jednog dana rekla mi je: ‘Ja vidim da se ti mučiš s cigaretama. Nemoj se ti mučiti, daj mi te cigarete‘. Ja sam se stvarno mučio, a htio sam pred njom pokazati da i ja mogu pušiti. Predao sam ženi i cigarete i šibice i od toga dana ne pušim - ispričao je Manolić.

Saznali smo i o njegovoj prehrani u djetinjstvu koje je proveo u Podravini.

- U djetinjstvu sam stalno jeo poriluk i grah te kiseli kupus tijekom zime. To su bile tri namirnice koje su mi došle do vrata. Ujutro smo jeli kukuruzne žgance. Bilo je malo mlijeka i masti koju bismo dobili kad bismo zaklali jednu svinju od 100-120 kilograma. Dobilo bi se oko 30 kilograma masti i to bi se rasporedilo na cijelu godinu za sve nas. Jako me malo masti zahvatilo u djetinjstvu - prisjetio se Manolić.

- Nikad nisam bio debeo. Doduše, u jednom razdoblju života, oko moje 50. godine, malo sam se udebljao. To je bilo nakon 1971. kad sam umirovljen kao politički nepodoban. Tad sam u obitelji bio jedini umirovljenik i imao sam vremena, stoga sam vodio brigu o domaćinstvu i kuhao. U tom sam se razdoblju malo udebljao, a to je bilo samo zato što mi je bilo žao baciti bilo što od hrane koju sam skuhao. Tako bih pojeo sve što je ostalo pa su se kilogrami počeli slagati - ispričao je Manolić.

Analiza Manolićeva genoma uključila je i njegovo podrijetlo prema mitohondrijskom DNK koji se prenosi s majke na dijete te preko Y kromosoma koji se prenosi s oca na sina. Pokazalo se da je Josip Manolić imao očekivano podrijetlo, po ocu je to najbliže hrvatskom i regionalnom podneblju. Po majci nosi tzv. haplogrupu J koja je česta u Sjevernoj Europi, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj te na Bliskom istoku. Nadalje, Josip Manolić naslijedio je i vrlo malo židovskih gena.

- Nikad nisam po crkvenim knjigama tražio neko daljnje podrijetlo moje obitelji. Ono što znam o našem podrijetlu seže do 1850. godine, dakle do moga pradjeda. Oni su svi bili Podravci, a jedan se brijeg u Podravini zove Manolićev. Po prezimenu, moja bi majka mogla vući na Mađarsku. Njezino je prezime bilo Nađ-Đođ - rekao je Manolić.

Analiza Manolićeva genoma pokazala je da je imao vrlo malo promjena u genima koji utječu na krvožilni i skeletni sustav, a slična je situacija i s imunološkim sustavom. Također je bilo ponešto promjena u genima povezanima s metabolizmom šećera i predispozicijom za mršavost. To je mogao biti jedan od razloga njegove dugovječnosti jer nije imao problema s taloženjem masti od metabolizma šećera. U Manolićevu genomu uočena je po očevoj i po majčinoj liniji nasljedna promjena na genu za hemoglobin, što bi moglo biti objašnjenje za njegovu izdržljivost.

Zadovoljan onime što je čuo, gospodin Joža rekao nam je da uskoro mora po svoj auto koji je na servisu.

- Da, produžili su mi vozačku do 100. godine. Ako doživim 100 godina, bit će mi neugodno tražiti da je ponovno produžim - zaključio je 2017. Josip Manolić.