ZAGREB - Bolje je nego prošle godine, ali još uvijek daleko od onoga kako bi trebalo i moglo biti. Riječi su to kojima ekonomisti najčešće opisuju stanje kakvo će premijerka Jadranka Kosor zateći kada se danas, s godišnjeg odmora, vrati u Banske dvore. Ljetna inventura stanja u hrvatskom gospodarstvu pokazuje da je najgore iza nas. To ne znači da nas automatski čekaju bolja vremena.
Štoviše, iako bismo ovog ljeta - naravno, ne dogode li se u okruženju veći potresi! - recesiji trebali reći konačno zbogom, ono što nas čeka do kraja godine moglo bi se opisati gotovo kao stagnacija. Ekonomisti nam, naime, za 2011. prognoziraju rast gospodarstva od oko jedan posto, što neće biti dovoljno ni za vraćanje kamata, a kamoli za novi val zapošljavanja vojske od gotovo 300.000 građana na burzi rada.
I dalje neizvjesno
- Izazovi s kojima se suočava EU, posebno njene problematične članice, odrazit će se i na Hrvatsku. Za nas to znači nastavak neizvjesnosti - upozorava Željko Lovrinčević, premijerkin savjetnik i znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
On ocjenjuje da oporavak u članicama EU jenjava, što će za posljedicu imati i slabiju potražnju za našim proizvodima u posljednjem, možda i najvažnijem tromjesečju.
Okidač oporavka
Dosadašnji podaci, ističe Lovrinčević, ukazuju na vrlo dobru turističku sezonu i postupan oporavak trgovine, no otkrivaju i da industrija ostaje Ahilova peta našeg gospodarstva. A, upravo bi ona trebala dati svoj doprinos izvlačenju zemlje iz krize. Kao i prošle godine, kada je naše gospodarstvo tijekom ljetne sezone nakratko izašlo iz minusa, okidač oporavaka i ove će godine biti turizam.
Loše perspektive
Ova će turistička sezona, po svemu sudeći, biti dosad rekordna. Očekuje se i brži rast izvoza od uvoza, no to je više posljedica ranijeg oporavka naših glavnih izvoznih tržišta i pada domaće potražnje, nego hrvatskog izvoznog prodora na strana tržišta. Zajedno s nedostatkom investicija, koje bi potakle proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta, ključni problem ostati će velik broj ljudi u potrazi za poslom.
- Perspektive za otvaranje novih radnih mjesta nisu sjajne. Spor oporavak zaposlenosti može se očekivati tek u drugoj polovici sljedeće godine, a pravi oporavak tek u 2013., kada bismo trebali ući i u EU - ocjenjuje Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Oprezno troše novac
Osim nezaposlenosti, najveći izazov za Vladu ostaje i urušeni životni standard građana. Hrvati, doduše, i dalje imaju visoke plaće u odnosu na ostale u okruženju, no lavina poskupljenja njihov raspoloživi dohodak čini sve manjim. U ovom trenutku, poskupljenja se najviše obrušavaju na gorivo i hranu, a u budućnosti možemo očekivati i poskupljenja ostalih energenata, kao i komunalnih usluga. Na značajniji rast plaća u budućnosti ne treba računati. Mnogi od njih to su već shvatili pa su dio novca počeli spremati za crne dane. To se vidi i po rastu štednje u bankama, kao i po prometu u trgovini na malo, koji pokazuje da ljudi vrlo oprezno troše teško zarađen novac.
Rezanje plaća i mirovina, prodaja državnih tvrtki
ZAGREB - Hrvate pravi rezovi tek čekaju, ali tek nakon što prođu izbori, a do njih će morati doći tko god osvojio vlast.
Nema dovoljno novca
Osim sve težeg financiranja nabujalog državnog aparata, novu će Vladu na to prisiljavati i EU, budući da će hrvatski javni dug, zajedno s državnim jamstvima, u ovoj godini najvjeroajtnije probiti maastrichtsku granicu od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što će nam otežati uvođenje eura.
U situaciji kada je najveći dio državnog proračuna zadan, jer najveći dio novca ide na plaće, mirovine i socijalu, a novaca za pokrivanje tih potreba jednostavno nema dovoljno, novoj Vladi na raspolaganju ostaje ili nastavak zaduživanja, čime će povećavati javni dug, ili rasprodaja državnih tvrtki, što će, kako pokazuje dosadašnje iskustvo, naići na oštre otpore u javnosti, ili, pak, radikalni rezovi u proračunskoj potrošnji, koji bi doveli do smanjenja plaća i mirovina, te socijale.
Najizgledniji scenarij je kombinacija svih ovih mjera, što znači da se rezovi neće moći izbjeći.
- Hrvatskoj su potrebni radikalni rezovi u javnoj potrošnji, njih je trebalo provesti još prije tri godine - ocjenuje Ante Babić, neovisni ekonomist.
Rast BDP-a od 5 posto
Usporedo s tim, trebat će privlačiti strana ulaganja, koja su lani u Hrvatskoj pala na najnižu razinu još od Domovinskog rata.
Tek pokretanjem investicijskog ciklusa stvorit će se temelji za novo zapošljavanje i rast proizvodnje, te postizanje stopa gospodarskog rasta od četiri do pet posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....