LINIĆ REŽE, JOVANOVIĆ GA PODRŽAVA Fakulteti su sakrili 1,2 milijarde kuna na računima

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, vlastiti prihodi visokih učilišta i znanstvenih instituta na godišnjoj razini iznose između 1,3 milijarde i više od 1,5 milijardi kuna. Trenutačno na svojim i računima banaka imaju gotovo 1,2 milijarde kuna, od čega je oko 450 milijuna kuna oročeno, što u kunama, što u valutama.

- Oko 50 posto tog novca prihodi su koje uplaćuju sami studenti. S druge, pak, strane najmanje trećinu tog novca institucije koriste za isplatu dodataka na plaće. Od preostale dvije trećine novca velik se dio, deklariran kao materijalni rashodi, troši na putovanja, dnevnice i slično - tvrde u Ministarstvu znanosti.

Ne uplaćuju u proračun

Prema njihovim podacima, na računima banaka i vlastitih blagajni fakulteti i akademije s datumom 10. veljače imali su ukupno vlastitih sredstava u iznosu od 842,9 milijuna kuna, no nekoliko fakulteta nije prikazalo trenutačno stanje, među ostalim Pravni fakultet.

Zbog činjenice da se ta sredstva ne uplaćuju u državni proračun, ministar financija Slavko Linić najavio je da će fakulteti ostati bez dijela svojih prihoda. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović jučer je komentirao da dio tih prihoda treba usmjeriti na povećanje kvalitete nastave i studentskog standarda, a ne “bildanje plaća profesora”. Njegovu izjavu dekani su prozvali - grozomornom i skandaloznom te tvrde da država prosječnom fakultetu ne da dovoljno ni za materijalne troškove, pa dvije trećine računa za struju, vodu i grijanje naplaćuju upravo iz vlastitih prihoda. “Uzmu li nam te prihode, iduće zime studenti će sjediti u hladnim predavaonicama”, kažu na fakultetima.

No, da je dosadašnje trošenje vlastitih sredstava ulazilo u sivu zonu, pokazao je jedan od rezultata državne revizije. Na pojedinim fakultetima i do 90 posto sredstava, otkrio je nalaz prije nekoliko godina, odlazi na materijalne troškove projekata, odnosno isplate autorskih honorara, ugovora o djelu i stimulativno nagrađivanje.

Ne bi li spriječilo takvu praksu, Ministarstvo znanosti pokušalo je lani donijeti pravilnik o načinu korištenja vlastitih prihoda, no unatoč tome što je javna rasprava završila u prosincu, pravilnik još nije na snazi. On je predviđao da fakulteti i instituti najviše 40 posto vlastitih prihoda mogu namijeniti povećanju plaća profesora.

U Ministarstvu kažu kako je u tijeku usklađivanje pojedinih odredbi pravilnika, no neslužbeno doznajemo da je dio akademske zajednice, nezadovoljan oštrinom novih pravila, najavio njegovu opstrukciju putem Ustavnog suda. Pozivaju se, naravno, na autonomiju sveučilišta.

Manjak i ‘mala rezerva’

- Nikome nismo prijetili, stvar je Ministarstva znanosti što će odlučiti s nacrtom Pravilnika - komentira rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, kojemu se također nije svidjela izjava ministra o bildanju profesorskih plaća. - Ako se profesori i istraživači takvi, kakvi su tek ostali - komentira cinično rektor, dodajući da je riječ o opasnim izjavama koje sežu van pameti. Kako to onda da sveučilišta i ostale institucije u sustavu raspolažu s više od milijardu kuna, a ujedno govore o manjku sredstava u sustavu, Bjeliš odgovara: “Zbog kroničnog manjka sredstava iz državnoga proračuna, prisiljeni smo napraviti malu rezervu”.

Na koji način planiraju u Linićevu i Jovanovićevu ministarstvu uvesti red? Saša Zelenika, pomoćnik ministra za znanost, objašnjava da bi ubuduće student koji upisuje godinu novac uplaćivao u državni proračun, a ne kao dosad fakultetu “na ruke”.