SVI REZOVI DO SADA NISU BILI DOVOLJNI

Linić ministrima na tajnom sastanku u Vladi: Fali nam još milijardu kuna

Ministar financija iznio je članovima Vlade smjernice za sljedeće tri godine
Zagreb, 200612.Vlada.Redovita sjednica Vlade.Na slici: Slavko Linic.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
 Davor Pongračić / CROPIX

ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić okupio je ministre i njihove zamjenike na tajnom sastanku u Banskim dvorima prošloga četvrtka nakon sjednice Vlade. Rekao im je da moraju uštedjeti još najmanje milijardu kuna do kraja godine.

Linić: 'Kasnimo u pokretanju investicijskog ciklusa! Ako nam snize rejting, dolazi MMF'

Dogovor sa sindikatima

- U pregovorima sa sindikatima uštedjeli smo malo manje od 2 milijarde kuna, što je ispod razine koju smo očekivali - rekao im je Linić, kako nam je prenio jedan član Vlade koji je bio na sastanku.

Zakon o fiskalnoj odgovornosti od Vlade traži da svake godine smanjuje proračunski manjak, i to tako što će proračunske rashode svake godine rezati za jedan posto BDP-a ili za oko 3,5 milijarde kuna.

- To će u ovoj godini ići teško. Već je sada jasno da uštede nakon dogovora sa sindikatima o novom temeljnom kolektivnom ugovoru neće iznositi dvije milijarde kuna kako je planirano, već će biti nešto manje - kaže nam jedan član Vlade.

Na sastanku su stoga razmatrane daljnje uštede na masi plaća u javnom sektoru. Vlada je zauzela stav da neće biti diranja u koeficijente plaća, ali će se nastaviti s uštedama u prekovremenim satima ili ugovorima u djelu, što se i najavljivalo na početku godine, ali još uvijek nije realizirano jer se energija usmjerila na pregovore sa sindikatima o kolektivnim ugovorima.

- Najavljivali smo da ćemo postići uštede na prekovremenim satima i ugovorima o djelu, ali to se još uvijek nije realiziralo i na to ćemo sad usmjeriti pažnju - kaže naš sugovornik.

Neven Mimica: Situacija je toliko teška da se veća prava ne mogu izboriti ni štrajkom

Novac za plaće

- Do kraja godine moramo uštedjeti u skladu s planiranom projekcijom, a to je ukupno oko 3,5 milijardi - tvrdi izvor iz Vlade.

Iako se do kraja godine moraju provesti uštede koje su joj očito nedovoljne nakon pregovora o kolektivnim ugovorima, ipak svi uvjeravaju da novca za plaće ima dovoljno.

- Isplata plaća do kraja godine nije pod upitnikom jer se prihodi pune po planu, ali se pokazalo da su dosadašnje uštede nedovoljne, pa ćemo morati uložiti dodatni napor kako bismo ispunili zacrtane planove - kaže izvor u Vladi.

Članovi Vlade već dulje vrijeme naglašavaju da je najveći problem u državnim poduzećima i da je baš u tom dijelu gospodarstva veliki prostor za podizanje efikasnosti i ušteda.

Mjere, međutim, podrazumijevaju i smanjenje broja radnika, pa je tako ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić prvi izišao s brojkom od 2.700 ljudi koji su višak u Hrvatskim željeznicama. Slične mjere očekuju i druga državna poduzeća poput Hrvatske elektroprivrede ili Hrvatskih šuma.

Revizija rasta BDP-a

Međutim, za restrukturiranje će trebati vremena i novaca, a jednog i drugog nema na bacanje. Linić u izjavi za agenciju Reuters ponovio stav da će se Vlada držati planiranog proračunskog manjka i do 2015. godine ostvariti višak, nadajući se da će tu poruku jasno čuti i međunarodne kreditne agencije koji svugdje po Europi smanjuju rejtinge.

Ministar financija izvijestio je ministre i o fiskalnim projekcijama za sljedeće tri godine koje bi se na Vladi trebale naći ovoga tjedna. Kako je Jutarnji pisao, Vlada će svoju prognozu o rastu hrvatskoga gospodarstva s ranijih 0,8 posto najvjerojatnije sniziti na 0,2 posto.

To je neizravno potvrdio i ministar financija, koji je u petak u razgovoru za Reuters rekao da će Vlada biti zadovoljna “i ako u ovoj godini bude stagnacija”. Stagnacija znači rast gospodarstva od nula posto ili blizu toga. Većina ekonomista, domaćih i stranih, kao i institucija, uključujući i HNB, za ovu nam godinu najavljuje pad gospodarske aktivnosti, pa su i nove Vladine najave o stagnaciji u ovoj godini zapravo - preoptimistične.

Tek u sljedećoj godini, i to uz uvjet ubrzanja investicijskog procesa, Hrvatska može očekivati slab rast gospodarske aktivnosti. Prema Vladinim prognozama, on će iznositi do dva posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:56