Novinari u Europskoj uniji suočavaju se sa sve više uznemiravanja, prijetnji i nasilja, dok su novinske kuće u vlasništvu sve manjeg broja vlasnika, a povjerenje javnosti u medije naglo je palo, pokazalo je izvješće Unije za građanske slobode za Europu, The Civil Liberties Union for Europe (Liberties), objavljeno u utorak.
Kada je riječ o položaju novinara, nema mnogo mjesta za optimizam. "Sloboda medija i pluralizam pod stalnim su napadom diljem kontinentalne Europe. Neovisnost javnih medija stalno se narušava političkim uplitanjem i smanjenjem proračuna, a novinare sve više ometaju ograničenja slobode izražavanja i pristupa informacijama", piše u dokumentu.
"Zdrav, pluralistički medijski sustav lakmus je test i ogledalo demokracije", poručila je Eva Simon, članica istraživačke ekipe u Libertiesu. "Tamo gdje vladavina prava slabi - namjernim djelovanjem vlade ili zanemarivanjem - potkopava se sloboda medija."
Krizna točka
Sigurnost europskih novinara prošle je godine dosegnula ono što izvješće naziva "kriznom točkom", a pojedini medijski djelatnici suočili su se s ekstremnim fizičkim nasiljem i sustavnim pravnim uznemiravanjem, uključujući bombaške napade usmjerene na istraživačke novinare. U Ateni je naprava koja je sadržavala pet kilograma TNT-a bačena na atenski dom Janisa Pretenterisa, urednika tjednika To Vima, dok je u Italiji pakleni stroj eksplodirao ispod automobila Sigfrida Ranuccija, vodećeg istraživačkog novinara. Uzgred, prošle je godine u Italiji zabilježeno ukupno 118 napada na novinare, od kojih je 15 uključivalo fizičko nasilje, a dvadeset novinara - uglavnom onih koji istražuju organizirani kriminal - živi pod policijskom zaštitom, što je najveći broj u Europi.
Online uznemiravanje također je poraslo. Rekordnih 377 ozbiljnih online napada, uključujući prijetnje smrću, bilo je usmjereno na novinare u 2025. godini, dok su na Malti, u Mađarskoj i Rumunjskoj političari pokrenuli kampanje blaćenja, nazivajući novinske kuće "silama tame" ili "stranim propagandnim strojevima", navodi se u izvješću.
Amnesty razotkriva kako pritisci i tužbe guše glasove, a prava slabe
SLAPP tužbe široko se koriste za ušutkavanje novinara i medijskih kuća unatoč postojanju direktive EU protiv njih. No direktiva je učinkovito provedena u samo nekoliko država članica, među kojima nije Hrvatska. Baš čudno.
Liberties je također izrazio zabrinutost zbog kontinuirane koncentracije vlasništva nad medijima i nedostatka transparentnosti vlasništva širom EU prošle godine.
Kontrola medijskih kuća
Istaknuta je Mađarska, gdje zaklada koja podržava odlazećeg premijera Viktora Orbána kontrolira većinu medijskih kuća, i Francuska, gdje nekoliko milijardera, uključujući konzervativca Vincenta Bolloréa, posjeduje velik dio tamošnjih medija. No koncentracija je također sve veća i u zemljama poput Nizozemske, Grčke, Njemačke, Španjolske i posebno Slovačke, navodi se, gdje akvizicija Nového Časa od konglomerata Penta grupe znači da sada kontrolira oba najveća tabloida u zemlji.
Izvješće ističe i pad javnog povjerenja u europske medije, pri čemu su samo tri od 22 zemlje EU koje su sudjelovale u istraživanju, uključujući Njemačku i Irsku, izvijestile o "relativno visokim" razinama povjerenja, a neke, posebno Grčka, Rumunjska i Bugarska, o "kritično niskim".
U svemu ovome, gdje se nalazi Hrvatska? Otprilike u sredini, ali izvješće nabraja nekoliko problematičnih točaka. Situacija za novinare u Hrvatskoj je zabrinjavajuća, a medijima vjeruje 36% građana. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) dokumentiralo je 27 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare, a pritom su istaknuti prošlogodišnji napad na Melitu Vrsaljko i prijetnje Miljenku Jergoviću. Kao primjer rodnog nasilja apostrofirane su "vulgarne i seksističke uvrede profesora Borisa Havela upućene Maji Sever".
Upozorava se kako "neovisnost HRT-a (Hrvatske radiotelevizije) ostaje upitna jer se Programsko vijeće i Nadzorni odbor imenuju politiziranim procesom". Eksplicitno se spominje da je u rujnu 2025. Siniša Kovačić imenovan ravnateljem Hrvatske novinske agencije, a zatim se podsjeća da je "godine 2016., kao vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja nacionalne radiotelevizije, g. Kovačić bio upleten u kontroverze oko političkog utjecaja i korupcijske afere u vezi s vanjskim produkcijama i ugovorima".
U dokumentu se spominje i predsjednik hrvatske Vlade. Uslijed kontinuiranog uznemiravanja i prijetnji novinarima, u srpnju 2025., nakon javnih kritika hrvatske pučke pravobraniteljice (Tene Šimonović Einwalter) o tome da Vladine institucije ne reagiraju na govor mržnje u Hrvatskoj, premijer Andrej Plenković rekao je novinarima da slobodno ignoriraju pučku pravobraniteljicu jer "mi je biramo, ona je tu zahvaljujući meni", podsjetilo je izvješće Unije za građanske slobode za Europu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....