Lex Vlahušić može opstati samo bude li vrijedio za sve izbore

- Pozivam Državno odvjetništvo da reagira i pokrene kaznene postupke protiv Mare Kristića i ostalih iz Mosta za kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti, te trgovine utjecajem jer su ucijenili HDZ i pod prijetnjom da neće glasati za proračun ishodovali da se donese zakon kojim bi mi se zabranilo kandidiranje na lokalnim izborima - kaže Andro Vlahušić (HNS), gradonačelnik Dubrovnika, kojemu se intervencijama u Zakon o lokalnim izborima onemogućava da se na redovnim izborima u svibnju ponovo kandidira za tu dužnost.

Odvjetnik u akciji

Vlahušić kaže da će njegov odvjetnik pripremiti kaznenu prijavu protiv Kristića i drugih članova Mosta koji su isposlovali izglasavanje zakonskih izmjena prema kojima se na lokalnim izborima, među ostalima, ne mogu kandiditari ni osobe koje su radi zloporabe položaja i ovlasti osuđene na uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora (što je slučaj kod Vlahušića u tzv. aferi Šipan) i više.

No, Vlahušić će se obratiti i Ustavnom sudu ustavnom tužbom radi zaštite ustavnih prava. Tvrdi da su mu ona povrijeđena, konkretno pasivno biračko pravo, jer je zakon, što su otvreno rekli članovi Mosta Nikola Grmoja, a poslije i Maro Kristić, pisan upravo zbog njega i njegove eliminacije s lokalne političke scene.

- Ne mogu se kandidirati za gradonačelnika, ali mogu za saborskog zastupnika, za predsjednika države i za zastupnika u Europski parlament - kaže Vlahušić i navodi da bi u Hrvatskoj morala postojati univerzalna pravila ponašanja.

- Uvedimo nova pravila. Uvedimo da se ni za koju političku dužnost ne može kandidirati osoba koja je počinila prometni prekršaj, ali neka onda to budu pravila za sve - ogorčen je Vlahušić jer su, kako kaže, samo zbog njega i njegove eliminacije promijenjena i postrožena pravila za lokalne izbore.

Petina zastupnika

SDP-ovac Peđa Grbin kaže da se zbog Vlahušića interveniralo u zakone i stvorilo nakaradan poredak, pa već priprema zahtjev za ocjenu ustavnosti zadnjih izmjena Zakona o lokalnim izborima. S tim zahtjevom Ustavnom sudu se može obratiti petina saborskih zastupnika. To će učiniti SDP-ovi zastupnici, a vjerojatno će im se pridružiti i ostale oporbene stranke, od HNS-a zbog čijeg je člana pisan tzv. lex Vlahušić, do IDS-a s obzirom na to da isti zakon iz lokalne politike eliminira i njihova gradonačelnika Poreča Edija Štifanića.

Grbin ističe da se po Zakonu o lokalnim izborima u koji su ušli amandmani Mosta i Vlade za lokalnog dužnosnika izvršne vlasti ne može kandidirati osoba koja je pravomoćno osuđena zbog čitavog niza kaznenih djela, a među njima ni zbog osude na kaznu od šest mjeseci zatvora uvjetno zbog zloporabe položaja i ovlasti, ali se na lokalnim izborima mogu natjecati osobe koje su u Domovinskom ratu počinile ratni zločin.

To, međutim, nije jedina nelogičnost zbog koje Grbin priprema zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o lokalnim izborima. Tako ukazuje na članak 80 toga Zakona koji kaže da će članu predstavničkog tijela prestati mandat ako je pravomoćno osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju od šest mjeseci zatvora i više, dok se, ako je osuđen na šest mjeseci uvjetno, ne može ni kandidirati.

Sporni zakon

Dopisi Ustavnom sudu su u pripremi, a adresirat će se čim sporni zakon koji je Sabor izglasao 15. prosinca objavi u Narodnim novinama. Svi naši sugovornici očekuju da će Ustavni sud Zakon o lokalnim izborima odmah uzeti u razmatranje kako bi se do svibnja znalo mogu li Vlahušić, Štifanić (a možda ima još takvih političara) sudjelovati na lokalnim izborima ili ne. Grbin kaže da vjeruje kako će Ustavni sud, ako ne riješi pitanje (ne)ustavnosti zakona do svibnja kada su izbori, donijeti privremenu mjeru kojom će suspendirati zakon do konačne odluke.

Profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić smatra da nema ništa sporno ili neustavno u nedavno izglasanom Zakonu o lokalnim izborima. Smatra, međutim, da bi pravila o ograničavanju pasivnog biračkog prava trebalo primijenti na sve izbore. Činjenica da je zakon inpiriran Vlahušićem prema mišljenju dr. Barić je irelevantna za Ustavni sud.