Lektorica objašnjava zašto se u hrvatskom jeziku muškarac ženi, a žena udaje

Viša lektorica na Croaticumu, Centru za hrvatski kao drugi ili strani jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Marica Čilaš Mikulić ističe kako se stupiti u brak ili sklopiti brak u hrvatskom standardnom jeziku može izreći trima glagolima - vjenčati se, ženiti se odnosno oženiti se te udati se odnosno udavati se.

„Glagol vjenčati se je spolno neutralan pa tako možemo reći da se žena vjenčala, da se muškarac vjenčao ili da su se oni vjenčali. Taj je glagol staroslavenskog podrijetla i u njegovom je korijenu imenica vijenac pa stoga vjenčati znači napraviti vijenac, sviti gnijezdo. Kada pak hoćemo reći da žena stupa u brak treba upotrijebiti svršeni glagol udati se ili nesvršeni udavati se. Taj glagol može biti povratan kako što se i najčešće danas koristi, ali ga u mnogim književnim djelima susrećemo i kao nepovratan. Na primjer – roditelji su udali Sandru prošli mjesec”, napominje Čilaš Mikulić. Objašnjava kako je taj glagol nastao od prefiksa u i glagola dati pa udati zapravo znači dati žensku osobu ili kćer kome za ženu.

„Kada muškarac stupa u brak, kaže se da se on ženi. Nesvršeni glagol je ženiti se, a svršeni oženiti se, a znači uzeti koga za ženu. U kajkavskom dijalektu se ponekad umjesto udati kaže – za muža iti ili za muža dati, podati i pojti ili vdavati se pa je udaja ili udavanje - za muža davanje”, govori Marica Čilaš Mikulić.

Poštovani gledatelji i čitatelji, pitanja u vezi s hrvatskim jezikom i govorom možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.