Lederer iz Domovinskog pokreta o Možemo!: ‘Zeleno je samo dimna zavjesa, evo što su oni zapravo‘

Kandidatkinja Domovinskog pokreta za zamjenicu gradonačelnika Zagreba, dr. sc. Ana Lederer, gostovala je u emisiji "Izvan okvira" na N1 televiziji gdje je govorila o lokalnim izborima. Komentirala je zašto je Domovinski pokret krenuo u žestoke ideološke rasprave u drugom krugu.

“Tu kampanju su mediji, koji su skloni favorizirati Tomislava Tomaševića, potpuno obrnuvši tezu nazvali huškačkom. To nije huškačka kampanja, nego kampanja između dva kandidata, to i jest drugi krug. Vremena nema i treba postavljati pitanja, a Miroslav Škoro postavlja svom protivniku pitanja na koja on nema odgovore i pokušava se na sve moguće načine izvući. Jedino što preostaje jest govoriti o huškanju”, izjavila je Lederer.

Istaknula je da platforma Možemo! treba odgovoriti na pitanja vezana uz financiranje.

“Politika je uvijek ideologija. Mi smo različiti i ideološki pa je logično da se i to komentira”, dodala je, navodeći da tu nije riječ o huškačkoj politici. Pojasnila je i zašto su ideološke razlike bitne kad je u pitanju lokalna razina.

“To je u sukusu same politike i to modificira sve ono što određujete da ćete raditi u svom načinu upravljanja gradom. To je nešto što je neizbježno. Svi smo različiti, različiti su naši svjetonazori i politički pogledi i to je sasvim prirodno. Različitosti su ono što određuje kandidate, ali i građane”, kaže Lederer.

'Škoro nema ništa agresivno u svojoj naravi'

Komentirala je i hoće li ovako agresivan pristup odbiti birače u drugom krugu.

“Ne gledam to na taj način. Poznato je da je u izborima drugi krug sasvim druga priča. Teško je okarakterizirati Škoru kao agresivnu osobu. On ništa agresivno nema u svojoj naravi”, istaknula je Lederer.

U debati je, podsjetimo, Škoro vikao i lupao šakom.

“On se borio za svoj prostor i borio se da postavi pitanja Tomaševiću. Sjedila sam u Gradskoj skupštini i slušala Tomaševića. Bio je vrlo agresivan i nepristojan u puno svojih nastupa”, rekla je te se osvrnula na to što se Tomašević u Gradskoj skupštini javio 500 puta.

“To besadržajno javljanje, iscrpljivanje članova skupštine dugim govorancijama nije nikakav kriterij za nekakav kvazi rad ili nerad. To što nisam izlazila svaki put za govornicu ne znači da sam ja ili da je klub bio neaktivan. Nije 550 javljanja ono što je njega u javnosti plasiralo kao zvijezdu. Tu je potpora medija, dugogodišnje financiranje udruga u kojima je sudjelovao, tu je takozvani Institut za ekologiju koji nije nikakav institut, nego dobro financirana udruga gdje je on bio plaćen za aktivistički posao”, rekla je.

Istaknula je da je Tomašević bio financiran iz gradskog proračuna: “On i njegove udruge bile su obilato financirane za svoj aktivistički rad”.

Lederer je objasnila i zašto je Domovinskom pokretu Tomaševićev aktivizam sporan.

“Mi nismo protiv udruga, nego za reviziju onoga što je financirano. Nemojmo se zavaravati - to su isključivo političke platforme koje su financirane. Imate niz udruga koje vrijedno rade, ali pokazalo se za što su financirane udruge Tomaševića, Rade Borić i Sandre Benčić. Financirani su kao aktivisti. Sporne su udruge koje su dimna zavjesa za političko djelovanje i to je ono što je Tomaševića dovelo u fokus”, istaknula je Lederer.

'Tomašević neka odgovori za što je plaćen 10 godina u golemim iznosima'

Rekla je da je Tomašević imao “daleko veću plaću u Institutu nego što je plaća medicinskih sestara i ljudi koji vrijedno rade u drugim djelatnostima”.

“Treba odgovoriti na pitanje za što i koju političku platformu je financiran sveukupno zadnjih deset godina, odnosno od 2013. do danas, za što je sve financiran u golemim iznosima”, rekla je Lederer na N1.

Govoreći o pročelnicima u Zagrebu, Lederer smatra da se s njima treba razgovarati te da će najmanje godinu dana biti potrebno da se vidi “koje je pravo stanje stvari”.

“Ići odmah protiv ljudi je sasvim krivo. Sasvim sigurno se treba mijenjati ta struktura od 27 ureda. Ne možete nekim spajanjem promijeniti činjenicu da postoji određen broj ljudi koji rade i da nećete promijeniti broj ljudi. Znate kako je sad s ministarstvima - spajana su, a zapravo nije smanjen broj ljudi. Pitanje je kako to što funkcionalnije organizirati. Za to treba vremena i biti u pravnom i zakonskom okviru oprezan”, pojasnila je.

Smatra da nije razočaravajuće što Škoro u debati na N1 televiziji nije znao nabrojati tri pročelnika.

“Zašto bi to bilo razočaravajuće? On zna strukture, zna koji su uredi u pitanju. Zbog čega bismo gubili vrijeme na poimenično nabrajanje? Ja vam mogu sad nabrojiti svih 27, ali ne želim gubiti dragocjeno medijsko vrijeme”, izjavila je.

Osvrnula se i na pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, navodeći da je bio “one man show”, a komentirala je koliko je sad moguće promijeniti način na koji je funkcionirao grad.

“Ima puno ljudi u gradskoj upravi koji znaju svoj posao i koji su sasvim sigurno sretni što će se taj način rada Milana Bandića promijeniti. Oni koji se ne žele i ne mogu prilagoditi i ne rade, oni će sasvim sigurno otići sami, to je sasvim jasno. Ima ljudi kojima je odgovarao taj način rada, sigurno je bilo onih kojima je odgovaralo da jedna osoba odlučuje sve. Sigurna sam da se u godinu dana može to promijeniti”, smatra Lederer.

Komentirala je u kojem dijelu programa Možemo! vidi ideološku ostrašćenost.

“Zeleno je samo dimna zavjesa za metajezik u kojem se upotrebljavaju te velike i teške sintagme tog metajezika, ekološki, zeleno, rodno…”, rekla je i dodala da se i DP zalaže za ekološke ciljeve te da oni imaju kratkoročne i dugoročne planove.

“Morate između redaka pročitati koja su htijenja, unutra sam pročitala najnevjerojatnijih stvari, vezano uz prijedloge na području primjerice socijale gdje su neki prijedlozi vezani uz ono što se već realizira u Zagrebu. Neke stvari se već realiziraju, a taj segment programa je pisao netko tko nije upućen što se u tom području događa. Slično je i u području kulture. Ima puno signala da je to pisao netko tko ne zna da se neke stvari u Zagrebu već realiziraju”, rekla je Lederer.

Istaknula je da ne treba miješati rodnu ravnopravnost i rodnu ideologiju.

“Njihov program je natopljen rodnom ideologijom koja želi sve izjednačiti i unificirati. Nije sporno što sam Ustav definira. Ustav definira rodnu ravnopravnost i to nitko ne spori. Ali rodna ideologija?!”, kaže Lederer i dodaje:

“Zagreb ima 40 ustanova u kulturi o kojima nema riječi u tom programu. Među tih 40 ustanova su i centri za kulturu koji su već dugo u krizi, a koji bi trebali biti kvartovska središta kulture ili druge naravi. U jednom trenutku u programu se govori da bi se trebalo otvoriti gradske centre za kulturu, različitim udrugama, LGBT zajednicama, kao da dosad nisu bile otvorene za sve zajednice i kao da sve zajednice u Zagrebu nisu jednake. Oni preferiraju određene skupine, a to jest ideologija i pokušavaju zavarati rodnu ideologiju izjednačavajući je s rodnom ravnopravnošću”.

Smatra da se ideologija očituje i u samim sloganima “Zagreb je naš, a ne samo vaš. Zagreb je doista grad za sve nas”.

“Zagreb je siguran grad. Svi moraju biti jednako zaštićeni. Ne želim da se bilo koja skupina izdvaja ili da bilo koji građanin doživi nešto ružno. Naš grad je tolerantan i tu toleranciju treba i dalje razvijati”, poručila je Lederer.

'Zašto ministrica kulture štiti upravu HNK?'

Komentirala je i stanje u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).

“Međuljudski odnosi su tamo godinama narušeni. Svi pokušaji i apeliranja da se nešto promijeni i da se sankcionira to ponašanje nisu dobro završili. Iz kojeg razloga ministrica kulture štiti taj način upravljanja, gdje su sve te udruge, gdje su sad aktivisti koji bi trebali pomagati ljudima koji su situaciji zlostavljanja?”, rekla je Lederer.

Komentirala je i što bi ona sama, da postane dogradonačelnica, napravila po tom pitanju.

“Između grada i države dvije su ustanove, galerija Klovićevi dvori i HNK kojima su država i grad suvlasnici. Uvijek sam spremna za suradnju, svi koji su sa mnom surađivali znaju da sa mnom nema problema. Smatram da treba doći do promjene uprave, ministrica očito to ne smatra i štiti je, ne znam zbog čega. Smatram i da se javnost obmanjuje glede stanja zgrade HNK-a koje ima oštećenja u potresu. Zbog čega se to skriva meni nije jasno. Trebalo bi pokrenuti obnovu, realizirati drugu scenu”, navela je.

Zeleno lijevi imaju 24 od 47 pozicija u Gradskoj skupštini, a Lederer je komentirala kako će funkcionirati suradnja.

“Bojim se da to, bar što se tiče njih, ne bi bila laka kohabitacija. No mi nismo isključivi i Škoro je tisuću puta rekao da očekuje suradnju. Morat ćemo se oko nekih projekata dogovarati, pa klupa nije ni lijeva ni desna”, rekla je Lederer, navodeći da oni rade u interesu javnosti.

Osvrnula se i na izjave predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića i drugih HDZ-ovaca koji su izjavili da će birači HDZ-a u drugom krugu glasati prema savjesti.

“Mislim da to jest podrška, oni to ne mogu eksplicitno reći. Jako teško je u ovoj situaciji reći budimo za Domovinski pokret, pozivaju na savjest”, kaže Lederer.

Komentirala je i to što je bunjevački jezik proglašen službenim jezikom u Subotici.

“Nisam zadovoljna reakcijom hrvatske države ni našeg veleposlanika u Beogradu”, rekla je gostujući na N1. Iako je Gordan Grlić Radman odmah otišao u Srbiju, Lederer smatra da to nije suštinska briga za Hrvate u Vojvodini.

“O tome se puno u medijima komuniciralo, ali povijesno gledano, to je stari problem, problem nasilne političke asimilacije preko problema jezika Hrvata, odnosno Bunjevaca i tome treba posvetiti daleko više vremena, ali Hrvatska je u mnogočemu zakazala glede naših Hrvata”, istaknula je Lederer.

“Zaista su u nezavidnoj poziciji. U posljednjih 30 godina jako puno bunjevačkih Hrvata preselilo se u Zagreb, jer san svakog bačkog Hrvata je da dođe u Zagreb. To je velika migracija iz grada koji je hrvatski po mnogočemu”, zaključila je Lederer.