„Naravno da je skandalozno da Trump zove predsjednika FIFA-e u vezi igrača koji je dobio crveni karton, ali je pitanje za koga je skandalozno. Za Trumpa nije jer je on navikao tako voditi politiku. Slijedom politizacije nogometa, njemu je takva reakcija prirodna, ali to nije čudno ni za Giannija Infantina. Ali samo ću podsjetiti da su se skandali vezani uz odnos nogometa i politika zbivali i ranije, ali je ovaj put podignuta ljestvica jer se to više ne radi ispod stola, ne trude se to ni sakriti. Sjetimo se kako je Katar dobio domaćinstvo prošlog Svjetskog prvenstva”, kaže u Briefingu sociolog i politolog prof. dr. sc. Dražen Lalić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, autor knjige „Nogomet i politika”.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„I kod nas je bilo i još uvijek ima na pretek primjera intervencija politike u nogomet. Snebivaju se sada ljudi koji šute na činjenicu da je značajna većina članova izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza iz vladajuće stranke. Predsjednik HNS-a ne bi to postao da nije bio zastupnik HDZ-a. Zar nije prije 27 godina na intervenciju politike i nekih službi Rijeci oduzeto prvenstvo. Nogometni navijači imaju duže pamćenje od obične čeljadi”, naglašava Lalić.
„U Rusiji je prije 8 godina Putin bio prisutan prilikom dodjela nagrada na Svjetskom prvenstvu, a bili su i Macron i naša tadašnja predsjednica. No, Putin nije dodjeljivao pobjednički pehar. Sada ga Trump dodjeljuje kao da je on glavni faktor, ali on misli da on je glavni akter ne samo politike nego i drugih područja života”, tvrdi Lalić pa podsjeća i na odnos prema iranskoj reprezentaciji koja je na utakmice putovala iz Meksika.
„Putinu glavni razlog za organizaciju prvenstva nije bio da se zaradi novac nego da se pokaže ponovno stečena moć Rusije što je kasnije, nažalost, pokazao i na drugi način. Trump vodi Ameriku slijedeći poslovne modele, trikove i manipulacije pa je ovo prvenstvo usmjereno prema biznis modelu gdje se prodaju oglasi. Nogomet kao velika sportska manifestacija proizvodi određene idole pa je tako Ronaldo puno marketinški atraktivniji nego neki drugi igrači pa tako i Luka Modrić”, ističe Lalić i zaključuje da je Svjetsko nogometno prvenstvo u godini kada se održava najveća sportska, ali i kulturna i ekonomska, manifestacija na svijetu.
Finale prvenstva u Kataru je, otkriva, na televiziji gledalo 1,42 milijarde ljude, a utakmice u prosjeku 170 milijuna ljudi što pokazuje da je nogomet istinski globalni fenomen usporediv samo s još nekoliko stvari kao što su internet, Coca-cola ili McDonald‘s.
„Začudilo me što se Kina nije kvalificirala jer je za svaku zemlju nevjerojatna važnost pojave na Svjetskom prvenstvu, prvenstveno propagandna. U SAD-u je interes za nogomet znatno povećan od 1992. kada sam prvi put bio tamo. Amerikanci su ovaj put dobro igrali i Trump im je napravio medvjeđu uslugu jer je dio igrača naišao na moralni problem, ali su naišli i na jako dobru belgijsku reprezentaciju. Amerikanci sportu pa tako i nogometu pristupaju prije svega kao zabavi na kojoj se može zaraditi novac, dok u Europi nogometu pristupamo prije svega kao sportu zajednice i izrazu kulture, iako je i u Europi sve više ovisan o profitu”, govori Lalić.
„Nogomet se feminizira. Nikad nije bilo toliko žena na tribinama. To se vidi na prvi pogled. Prije 30 ili 40 godina gotovo uopće nije bilo žena na nogometnim utakmicama, a sada se procjenjuje da je na utakmicama Hajduka između 25 do 30 posto žena na Poljudu. Žene prenose kulturu u nekim aspektima efikasnije nego muškarci. Nogomet se prilagođava svijetu, ali se pravila zapravo sporo mijenjaju. VAR je prva veća promjena”, ističe Lalić koji smatra da u europskom nogometu neće ući u praksu pauza za hidraciju.
„Bio sam na Europskom prvenstvu u Poljskoj 2012. godine i velik je problem izbio kada je mnoštvo ruskih navijača na ulicama Varšave skandiralo jako zle i mrzilačke poruke. Mislim da se Rusija treba upitati pripada li krugu civiliziranih država. Ne može se s nekim igrati nogomet na svjetskom ili europskom prvenstvu, a bombardirati mu gradove i ubijati civile. Na televiziji se još uvijek prikazuju neke utakmice ruskog prvenstva, ali ja ih više ne gledam. I za druge zemlje bi trebali biti isti kriteriji. Ako se Ruse treba sankcionirati zabranom sudjelovanja na prvenstvima, onda bi trebale biti neke sankcije i za organizatore u Americi”, govori Lalić.
„U Europi je nogomet postao sport srednje i više klase, a s obzirom na astronomske cijene ulaznica i prvenstvo u Americi prate ljudi iz višeg srednjeg ili višeg sloja. Jedan moj rođak u Americi iz principa nije htio dati 3000 dolara za ulaznicu iako ima novaca”, kaže Lalić.
Prema njegovom mišljenju u Hrvatskoj se trebaju graditi nogometni stadioni jer svaka epoha ima neke građevine koje su sačuvane do danas pa su nam iz srednjeg vijeka ostale katedrale, a iz antike amfiteatri. Naše vrijeme najviše izražavaju zračne luke i stadioni.
„Zagrebu trebaju dva nova stadiona, a u Splitu treba obnoviti Poljud i možda sagraditi jedan novi stadion jer je sport važan za naš identitet. Zamislite koliko je to tek važno građanima Bosne i Hercegovine. Ljudi ne žive samo od kruha, nego i od duha i osjećaja. Kome trebaju smetati novi stadioni kao što se grade crkve, trgovački centri ili mostovi. Kad uđem u stadion na Poljudu, iz mene izađe sve negativno. Tamo sam na pravom mjestu s pravim ljudima, to me puni, a ljudi završavaju na kardiološkim odjelima jer se ne pune kako treba”, zaključuje Lalić.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....