ZADAR - Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije, samostalna ustanova kroz koju je prije tri godine reorganizirana služba za hitnu pomoć, uskoro će dobiti novog ravnatelja, javlja Slobodna Dalmacija.
Nakon što je zbog propusta i narušenih međuljudskih odnosa smijenjena Davorka Krnčević, prvo mjesto Zavoda preuzet će netko od sedam prijavljenih kandidata, no, onoga tko će zajesti u tu vruću fotelju čeka niz problema koje si jedna zdravstvena ustanova takvog tipa, dakle, hitna služba sigurno ne smije priuštiti.
Stanje u Zavodu danas posljedica je nedovoljno dobro postavljenog sustava u samom startu, počevši od toga da se ustanova osnivala na brzinu kako bi se opravdala sredstva. A na isti je način, kažu nam sugovornici iz Zavoda s kojima smo razgovarali, zapošljavan i kadar bez dovoljno iskustva za jednu tako vitalnu službu.
Drugi je problem nametnuo sam sustav raspodjelom timova: reorganizacijom nekadašnje hitne pomoći, ekipe su sada podijeljene u takozovane Timove 1, koje čine liječnik specijalist hitne medicinske pomoći, medicinska sestra i tehničar dok su Timovi 2 bez liječnika, s medicinskom sestrom i tehničar(ka) od kojih jedno od njih vozi vozilo hitne pomoći na intervenciju.
- Upravo u tome i jest dio problema. Medicinske sestre dovedene su u užasan položaj, te su žene preko noći pretvorene u vozače i postavljene za volan kombija koji imaju snagu i do 150 ‘konja’. One nisu profesionalni vozači niti su se za to školovale, ta vozila ‘debelo’ su iznad njihove vozačke dozvole i pitanje je smiju li s njima uopće na cestu.
Zamislite kako je tim ženama i pod kojim su stresom kad voze i moraju žuriti kroz gužvu pod rotirkom u vozilu za koji su im organizirali nekakvu obuku na poligonu i pustili ih na cestu. Koliko znam, jedno su vrijeme imale čak i naputak da stalno pale plavo svjetlo kako bi bilo što manje prometnih. To se dogodilo nakon što je zaredalo nekoliko ‘totalki’ nakon kojih su vozila bila potpuno neupotrebljiva.
No, to nikoga ne zanima i zatakšava se. Bitno da su brže-bolje osnovali Zavod i da na kraju godine pred osnivačem, a to je Zadarska županija, mogu pokazati kako je služba pozitivno poslovala, kako su u plusu. A na čiju je štetu i kakvim uštedama taj plus ostvaren, što je pacijentima, to nitko ne pita, kaže nam jedan djelatnik Zavoda koji je želio ostati anoniman jer se boji za svoj posao.
Kaže kako su zbog brojnih problema međuljudski odnosi u toj ustanovi poprilično narušeni i kako će za novog ravnatelja baš to biti veliki izazov.
Prizor koji smo snimili u dvorištu jednog zadarskog ovlaštenog servisa, gdje se vide razbijena vozila hitne prepoznatljive žute boje kako čekaju na popravak s vidnim oštećenjima iz prometne nesreće, slika je koju se tamo može zateći gotovo svaki tjedan, govori nam naš izvor.
‘Upozoravali smo...’- Nekad ih je znalo biti i po pet-šest, neka su toliko razbijena da ih više neće biti moguće popraviti. Kad se Zavod osnivao bilo je to brže-bolje da nam novci ne umaknu, ljudi su se zapošljavali po svakakvim kriterijima. Profesionalni vozači koji su radili u ranijoj Hitnoj, dok je bila u sklopu Doma zdravlja, većinom su prebačeni u sanitetski prijevoz, i nisu primljeni u novu ustanovu, a umjesto njih na ta radna mjesta primani su uglavnom mlađi ljudi bez potrebnog iskustva za taj posao.
Da ne kažem kako ih većina uopće nije znala teren na koji su raspoređeni, a znate koliko je poznavanje terena važno kad je ljudski život u pitanju i kad treba što prije stići do unesrećenog. Imali ste more situacija da je ekipa bez iskustva na potpuno nepoznatom terenu, to nije način na koji se organizira hitna služba, kaže nam ovaj djelatnik Zavoda.
Njegove riječi potvrđuje i Ivan Gašpar, sindikalni povjerenik vozača saniteta u Domu zdravlja koji je nekad i sam radio kao vozač Hitne.
- Sada se događa točno ono na što smo upozoravali cijelo vrijeme. Proces reorganizacije proveden je prebrzo i nekvalitetno i kao rezultat je proizveo kaos, jedanako za djelatnike kao i za pacijente koje u ovoj priči nitko ništa ne pita. U svim većim gradovima sanitet i hitna se nisu odvajali nego su ostali u istoj ustanovi. I njihovi primjeri dokazuju da to puno bolje funkcionira nego ovo kod nas - zaključuje Gašpar, piše Slobodna Dalmacija.
Opuštenost i lažna sigurnost
Na konfreneciji za novinare koju je održala nakon što su je vozači u Hitnoj optužili za mobing, dosadašnja ravnateljica Davorka Krnčević iznijela je, za tako vitalnu službu poput ove, skandalozne podatke o stanju voznog parka i prometnim nerećama u kojima su vozila hitne sudjelovala.
- Ovog mjeseca u tijeku je još pet postupaka protiv radnika koji su na različite načine oštetili sanitetsko vozilo, uglavnom na parkiralištu i sa štetom pričinjenom trećoj osobi. Čak četvoricu vozača policija je prekršajno prijavila, te je proveden prekršajni postupak. Utvrđenom krivnjom vozača ozlijeđeno je četvero radnika Zavoda, a neki od njih su još uvijek na bolovanju. Protiv jednog vozača u tijeku je kazneni postupak, rekla je tada Krnčević novinarima, dodajući kako je Zavod od osiguravateljske kuće u 2014. godini naplatio 450.384 kuna odštetnih zahtjeva za uništena ili u prometnim nesrećama oštećena vozila.
Nakon što su je novinari pitali u čemu je problem, vozačima čije kvalifikacije i iskustvo nisu dovoljno provjereni prije primanja na takav posao ili u lošoj organizaciji ustanove, Krnčević je rekla:
- Po meni su u pitanju opuštenost i lažna sigurnost.
Što stoji u Zakonu?
U svim situacijama kad se dogodi prometna nezgoda s vozilom hitne procjenjuje se i odgovornost vozača. Ako je do nesreće došlo ne krivnjom vozača, odnosno policijskim očevidom nije podnesena prekršajna niti kaznena prijava, Zavod neće teretiti vozača i cijelu će štetu sam podmiriti. No, onaj koji nepažnjom ili namjerno uzrokuje štetu, tu štetu mora poslodavcu i nadoknaditi, stoji u Zakonu o radu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....