KRIMINALCI BI GULILI KRUMPIRE Svi osuđenici žele kaznu kao Čobanković, broj zatvorenika pao za petinu!

Rad za potrebite me oplemenjuje, doživljavam jednu novu dimenziju, rekao je bivši ministar Petar Čobanković, najpoznatiji osuđenik u Hrvatskoj, koji je zatvorsku kaznu od godinu dana, koliko je dobio nakon priznanja krivnje u aferi Planinska, zamijenio radom za opće dobro - guljenjem krumpira i tikvica u osječkoj pučkoj kuhinji. U toj je aferi državni proračun oštećen za 26 milijuna kuna.

Međutim, Čobanković je, prema intenciji instituta rada za opće dobro, svoju kaznu trebao odraditi u zatvoru, a ne u pučkoj kuhinji. Nikada nije bilo zamišljeno da osuđenici za korupciju grijehe okajaju čišćenjem i kuhanjem, no zakon to nije izričito odredio, a suci bez ograde izriču takvu alternativu zatvoru.

Zatvori i dalje prepuni

Trenutno oko 2000 počinitelja kaznu odrađuje u nekoj od 750 ustanova koje su potpisale ugovor s Ministarstvom pravosuđa - staračkim domovima, pučkim kuhinjama, dječjim domovima, vatrogasnim društvima, ustanovama za održavanje parkova i šuma, tržnicama...

Izricanje rada za opće dobro značajno je rasteretilo državni proračun, jer jedan dan po zatvoreniku košta 300 kuna, a dovelo je i do bitnog pada broja zatvorenika u kaznionicama: broj zatvorenika smanjio se u posljednje tri godine gotovo za petinu. U prosincu 2011. u 21 hrvatskom zatvoru kaznu je izdržavalo 5165 kažnjenika, a u travnju ove godine njih 4305. Zatvori su i dalje prenapučeni, jer su predviđeni za najviše 3900 zatvorenika, no prije tri godine situacija je bila kritična: gotovo 5200 zatvorenika živjelo je u prostoru za 3351 zatvorenika.

Rad za opće dobro u potpunosti je zaživio tek lani, kad su na snagu stupili novi Kazneni zakon, Zakon o probaciji i izmjene Prekršajnog zakona. Tek je prošle godine institut zamjene zatvorske kazne radom za opće dobro, koji je kao mogućnost propisan još 1997. godine, u potpunosti zaživio. Novim zakonima propisano je da se počiniteljima djela za koja je propisana kazna do jedne godine zatvora može izreći rad za opće dobro, kao i prekršiteljima koji su kažnjeni kaznom većom od 2000 kuna, a koja se ni prisilno nije uspjela naplatiti. Jedan dan zatvora ili po 300 kuna zamjenjuje se s dva sata rada za opće dobro.

Osnovani su probacijski uredi diljem zemlje, kojima se osuđenik javlja i koji mu organiziraju rad u lokalnoj zajednici. Cilj je ponajprije dobrobit lokalne zajedcnice: rad za opće dobro ne može se odrađivati u privatnim tvrtkama ili tvrtkama kojima je cilj ostvarivanje dobiti.

Stižu novi propisi

Međutim, stručnjaci, pa i sam ministar pravosuđa Orsat Miljenić, ostali su iznenađeni shvativši da se na guljenje krumpira šalju i osuđeni za korupciju. Stoga je ministar još prije nekoliko mjeseci najavio zakonske izmjene, kojima bi se propisao katalog djela za koja se kazna zatvora može zamijeniti radom za opće dobro - djela korupcije ne bi bila u njemu. No, do danas takve izmjene nisu donesene, pa krumpire gule, uz Čobankovića, i umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs, bivši dirketor Hrvatskih voda Jadranko Husarić, Krešimir Hledi i Vedran Vilović iz afere Piramida...

Probacijski su uredi lani okončali čak 3276 predmeta, 15 puta više nego tijekom 2011. godine. Dvije trećine odnosilo se upravo na rad za opće dobro. U prva četiri mjeseca 2014. riješili su ih već 995, a trenutno rade na još 2919 predmeta: njih 1994 odnosi se na općekorisni rad, a većina ostatka na zahtjeve za uvjetni otpust kažnjenika.