INTERVJU

KREŠO BELJAK, KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA HSS-a ‘Svi u HSS-u žele promjene, nitko ne želi biti u stranci s rejtingom od 1,5%’

Imamo organizacijske, političke i financijske probleme. Stvari na terenu nisu dobre, odluke se ne donose demokratski i na tome će se najprije poraditi, kaže Beljak
 Marko Todorov / CROPIX

Gradonačelnik Samobora, Krešo Beljak jedan je od trojice kandidata za predsjednika HSS-a. Bude li u subotu izabran na tu dužnost, najavljuje restrukturiranje stranke, njenu demokratizaciju, vraćanje jasne politike koja se zauzima za demokršćanske vrijednosti, te povratak otpisanih HSS-ovaca u stranački život.

Tvrdite li i dalje da će se održati prijevremeni parlamentarni izbori?

Dnevna događanja samo potvrđuju tu procjenu. Ne zagovaram prijevremene izbore jer oni ne bi bili dobri za državu. Zbog izbornog procesa, nove kampanje, sve bi stalo. Ionako nema reformi, a s novim izborima bi se dodatno odgodile. Ali, nemogućnost donošenja odluka vodi prema tome.

Bi li HSS imao koristi od novih izbora?

Ne bi. Moramo se restrukturirati, ponovo postaviti na noge, a to će sigurno potrajati nekoliko mjeseci. No, bude li izbora, HSS će za njih biti spreman.

Što znači restrukturiranje HSS-a?

Imamo organizacijske, političke, financijske i sve moguće probleme. Ključni su ogranizacijski. Stvari na terenu nisu dobre, odluke se ne donose demokratski i to je prvo na čemu se mora poraditi. Imamo članstvo, simpatizere, ali ne postoji komunkacija između vodstva i baze. O brzini uspostave te komunikacije ovisi hoće li nam stranka preživjeti ili neće.

Povratak Radiću

Sve stranke u Hrvatskoj, ali i Europi, preispituju svoje političke platforme. SDP traži socijaldemokraciju, a dio HDZ-a se pita jesu li demokršćani. Što je u tom smislu s HSS-om?

Mi smo politički centar, demokršćanska stranka, ali smo i stranka koja nema ekstrema. Hrvatska politička scena je otišla u ekstreme i tu je za nas otvoren širok prostor. Mnogo je građana koji ne izlaze na izbore, a velik broj onih koji idu na birališta glasuju protiv.

Nudite li kakvu prepoznatljiviju politiku ako pobijedite na izborima za predsjednika HSS-a?

Kada je stranka nastajala, politiku je formirala slušajući puls javnosti, gledajući kakvo je stanje na terenu, a problemi malog čovjeka su pretvoreni u političku platformu. Zato je stranka u kratkom vremenu izrasla u jednu od najjačkih političkih opcija. Treba se vratiti takvom načinu stvaranja politike, a to je povratak Radiću, što ne znači povratak u prošlost. Gradit ćemo politiku prema onome što misle naši članovi i prema pravim problemima građana, a nećemo se baviti Drugim svjetskim ratom.

Je li to kritika Domoljubnoj koaliciji čiji ste član?

Ne treba to tako shvatiti, ali je činjenica da se političari previše bave 1991. Ili 1945. godinom.

Kako gledate na položaj HSS-a u Domoljubnoj koaliciji?

Naš položaj je nikakav. Imamo jednog saborskog zastupnika, a sve što smo dobili treba zahvaliti HDZ-u koji je korektan. Naš položaj nije rezultat HSS-a, nego su nam ga omogućili koalicijski partneri.

Kritični ste prema Mostu. Što im najviše zamjerate?

Nije korektno od manjeg partnera u vlasti da bude baš protiv svega. Njihovo ponašanje svodi se na unošenje nemira u druge stranke. Ako HDZ predlaže određene ljude za ministarske pozicije, onda to treba poštovati. Nikada se nije događalo da partneri u koalicijama jedni drugima rade takvo što. U Račanovoj vladi HSS si nije dopuštao da kao manja stranka kadrovira unutar SDP-a, niti je toga bilo obrnuto. Sada se to pokušava nametnuti kao nekakva doktrina, što je nedopustivo. Takvo ponašanje ne vodi ničemu, osim prekidu suradnje.

Vi, dakle, ne biste imali primjedbi na Miju Crnoju ili Milijana Brkića kao ministre branitelja?

Ne. Oni su izbor stranke koja je na vlasti voljom birača. Možda je Crnoja bio novo ime, ali Milijan Brkić ili Josipa Rimac su političari koji su jako dobro poznati biračima i ljudi koji su glasali za HDZ željeli su da oni participiraju u vlasti. A volju birača treba poštovati.

Kako ocjenjujete proračun?

On je tehničke prirode. Sastavljao sam sedam proračuna i još toliko rebalansa, tako da ga mogu procjenjivati. U njemu ne vidim nikakve razvojne elemente i on je još jedan pokazatelj da ćemo vrlo brzo opet na izbore.

Proračun bez rezova

Što najviše zamjerate?

To što je copy paste dokument kojim se nastoji sačuvati neki mir. U njemu nema nužnih rezova. Sitnice oko prijevoza za proračun ne znače ništa. Pravo pitanje je prihodovna strana. Kada imate situaciju da je prihod 100, a trošite 115, onda morate podići prihode ili rezati troškove. Matematika je jednostavna. Hrvatska ima puno mrtvog kapitala koji zadnjih 25 godina stoji neiskorišten. Treba ga staviti u funkciju i podići prihode.

Kako?

Postoji desetke milijardi vrijedno državno zemljište koje je u stanju statusa quo. Treba jedinicama lokalne samouprave dati da njime upravlja, da traži investitore. Bavim se tim poslom sedam godina i došlo mi je deset investitora kojima ni na koji način nisam mogao pomoći. U Samoboru, a isto je i drugdje, postoji ogromna količina, na tisuće hektara državnog zemljišta, koje stoji neiskorišteno. Državu za to nije briga i zato čelnicima lokalnih tijela vlasti treba omogućiti da dovode investitore, a ne da razmišljaju hoće li zbog potpisa završiti na razgovoru u USKOK-u.

Most je ostvario sjajan rezultat na izborima dijelom i zbog toga što su na njihovoj listi bili uspješni čelnici lokalne vlasti. Vi, međutim, Boži Petrovu osporavate da je bio uspješan gradonačelnik Metkovića. Zašto?

Lokalne izbore ne možete dobiti, nego ih možete samo izgubiti. Kao ni Petrov, ni ja nisam postao gradonačelnik zahvaljujući minulom radu, nego zbog slabosti vlasti koja je bila prije i jer su ljudi željeli promjenu. Drugi faktor je dugotrajnost mandata. Stipe Gabrić je bio gradonačelnik pet ili šest uzastopnih mandata i ljudi su željeli promjenu. Izborni uspjeh Petrova je izborni neuspjeh Gabrića i ništa drugo. Isto vrijedi i za mene. No, ja sam ispunio izborna očekivanja građana Samobora, što su mi potvrdili ponovnim davanjem povjerenja, a je li Petrov ispunio očekivanja ljudi u Metkoviću vidjet ćemo na lokalnim izborima.

Borba za fotelje

U HSS-u se već dulje vode rasprave s kime je bolje koalirati, s HDZ-om ili SDP-om?

To nije ključno pitanje. Ako idete pred birače s pričom da će se s nekim koalirati, ljudi to doživljavaju kao trgovinu, a trgovačke stranke ne vole. Mi smo takav epitet još davno dobili, a HSS je prepoznat kao stranka koja se na državnoj razini bori za fotelje. Na lokalnoj razini je drugačije, tu još imamo snagu i HSS ima šezdesetak imena ljudi s prepoznatljivom politikom koja dobiva potvrdu birača. Problem je u vrhu stranke koji se već petnaestak godina bavi nečim drugim - a to je trgovina.

Budete li u subotu izabrani za predsjednika HSS-a, kakva sudbina čeka vaše oponente u stranci?

Ništa. Stranka koja želi graditi budućnost mora imati ljude koji različito razmišljaju. Branko Hrg više ne može biti predsjednik, ali svakako će biti među prvih pet ljudi HSS-a. Svi u stranci žele promjene, nitko ne želi biti u stranci s rejtingom od 1,5 posto. Dobar dio članstva je uz mene, a puno je i bivših članova koji s nestrpljenjem čekaju subotu. Nadam se da će nakon izborne skupštine doći do promjene, da ćemo nakon toga vratiti rejting stranci, ali da ćemo u nju vratiti i ljude koji su puno dali za HSS, a već petnaestak godina za njih nema mjesta u stranci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 09:40