SUMNJIVE MALVERZACIJE

Kreće obračun s prevarantima na poticajima: Zakupili zemlju za stočarstvo, a bave se ratarstvom

Kod onih kod kojih se utvrdi kršenje stavki ugovora gotovo sigurno bi se išlo na njihovo raskidanje
 Vlado Kos, Ivo Ravlic/Cropix

Zbog ozbiljnih indicija da veći broj hrvatskih poljoprivrednika ne poštuje osnovne odredbe ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta, čime se državi nanosi i ozbiljna financijska šteta, Ministarstvo poljoprivrede nedavno je osnovalo posebnu Radnu skupinu koja ima zadatak ispitati sve okolnosti pod kojima se na državnom zemljištu obavlja poljoprivredna proizvodnja. Informaciju o tome prvo smo dobili s nekoliko strana od izvora upućenih u ovu problematiku, a da se u tom smjeru doista nešto događa, potvrdili su nam i iz samog ministarstva.

"Ministarstvo poljoprivrede osnovalo je Radnu skupinu za analizu postojećeg stanja i prijedloga daljnjih aktivnosti vezanih uz poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, u cilju što je moguće učinkovitijeg raspolaganja istim", odgovorili su iz Ministarstva na naš upit, ne ulazeći pritom u detalje i ne iznoseći konkretne razloge zbog kojih su se odlučili za ovu internu istragu.

Nije povećan stočni fond

Prema našim informacijama, uglavnom je riječ o gospodarstvima koja u zakupu imaju 50 do 1000 hektara zemlje, a najveća sumnja ide prema onima koji su potpisali ugovore za uzgoj stoke, a zapravo se bave klasičnim ratarstvom, čime se izravno krši potpisani ugovor, ali i nanosi financijska šteta državi, jer takvi dobivaju nepripadne poticaje na ratarske kulture. Dodatno, država je oštećena i zato što se nije povećao stočni fond.

- Redovni inspekcijski nadzor i državna revizija nisu pokazali nezakonitosti, no kada se usporede brojke gospodarske aktivnosti i količine zemlje koju pojedini proizvođači imaju, jasno je da nešto ne štima, odnosno da se na tim gospodarstvima i na toj zemlji ne radi ono što bi se prema ugovoru trebalo raditi - rekla nam je osoba koja je upućena u problematiku, a koja se iskristalizirala tijekom rada na pripremi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, za koje je savjetovanje s javnošću završilo početkom siječnja.

Analizirajući sve podatke koji su im dostupni, u Ministarstvu su uočili probleme, no konkretnih dokaza nemaju, nego samo indicije, pa je ministrica Marija Vučković naložila osnivanje radne skupine koja će provesti internu reviziju svih ugovora. Naš izvor ističe kako se ne radi o tome da je cilj nekoga pojedinačno goniti ili da je netko posebna meta, već je motiv isključivo u tome stvari dovesti u red i stanje na terenu uskladiti s onime kako stoji u potpisanim ugovorima. Naravno, kod onih kod kojih se utvrdi kršenje stavki ugovora gotovo sigurno bi se išlo na njihovo raskidanje.

Zakon na čekanju

U Radnoj skupini nalaze se ljudi iz Ministarstva poljoprivrede, odnosno Uprave za poljoprivredno zemljište, Uprave za financijske poslove i javnu nabavu, Samostalne službe za unutarnju reviziju, HAPIH-a..., koji imaju zadatak kroz više od deset točaka provesti istragu. Tako, primjerice, moraju provesti kontrolu gospodarskih programa i odgovarajućeg raspolaganja za sve zakupoprimce koji imaju više od 50 hektara u zakupu, pripremiti tablicu korisnika, predviđenih kultura iz gospodarskog programa ili ugovora, utvrđeno stanje kultura i proizvodnje, ocjenu odgovarajućeg raspolaganja.

Nadalje, obavit će se inspekcijski nadzor i provjera financijskih podataka o prometu te njihova usporedba s gospodarskim programima. Detaljno će se ispitati i učinkovitost raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, površine, pravne podloge, ekonomske vrijednosti, naplata zakupnine..., ocijeniti propisnost sadržaja izvješća o ispunjenju ciljeva gospodarskog programa itd. No, kako doznajemo, ministrica Vučković odlučna je i u tome da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu neće biti pušten u završnu proceduru prije nego što se raščiste sve ove sumnje.

"Radna skupina je odmah po osnivanju započela s radom, sa zadatkom da u kratkom roku napravi pregled stanja na terenu i prijedloga za unapređenje raspolaganja poljoprivrednim i šumskim zemljištem u vlasništvu RH, kao i da pomno analizira sve primjedbe pristigle u postupku e-savjetovanja za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu", odgovorili su nam iz Ministarstva poljoprivrede.

Zakup državnog poljoprivrednog zemljišta već je godinama veliki kamen spoticanja i problem na koji često ukazuju brojni vlasnici OPG-ova, čelnici njihovih udruga, općenito poljoprivredni proizvođači. Puno je problema nastalo i nakon što je ukinuta Agencija za državno poljoprivredno zemljište, a posao dodjele zemlje u zakup vraćen gradovima i općinama.

Jutarnji list nedavno je pisao kako je iz velikog broja primjedbi i prijedloga pristiglih u postupku savjetovanja s javnošću, najviše onih kojima se traži da se raspolaganje državnim zemljištem ponovno vrati pod okrilje Agencije, odnosno da se oduzme lokalnim šerifima koji "otvaraju vrata pogodovanju biračkom tijelu i korupciji".

Država treba raščistiti i 'stočare bezemljaše'

Iz Udruge OPG-a Hrvatske Život pozdravljaju nastojanja Ministarstva poljoprivrede da u ovom dijelu naprave reda.

- Nebrojeno smo puta ukazivali na činjenicu da se brojni ugovori o zakupu ne poštuju. Država je u jednom trenutku, shvativši da nam nedostaje stoke, odlučila povećati stočni fond te se išlo u pojačanu dodjelu zemlje stočarima, koji su imali prednost pri dodjeli državne zemlje u zakup. No, realno se događalo da proizvođači koji su temeljem toga dobili zemlju u zakup ili nisu imali stoku, ili su je prodali, ili je nisu nabavili u roku u kojem su trebali, nego su se bavili isključivo ratarstvom i temeljem toga ostvarivali poticaje koji im ne pripadaju. Država je tu prevarena i zbog činjenice da se nije povećao stočni fond, što je bio osnovni motiv da im se dodijeli zemljište.

Prevareni su i drugi poljoprivrednici koji su time ostali bez potrebne zemlje. Osim toga, velik problem je i što su se pojedine velike tvrtke od 2015. javljale da imaju primjerice 2000 grla stoke, a nemaju nijedan hektar zemljišta, što je samo po sebi bilo nelogično, jer kako ćeš imati stoku bez zemlje, a oni su zapravo prebacivali stoku na novoosnovane tvrtke ili su prebacivali stoku s jedne tvrtke na drugu, pa je ispalo kao da nemaju zemljište i dobili smo 'stočare bezemljaše'. Država im je tada dodijelila zemlju, a to se nije smjelo dogoditi. Smatram da se i to treba raščistiti - istaknuo je Jurica Jašinski, tajnik Udruge Život.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 00:56