Ministri unutarnjih poslova Europske unije jednoglasno su na sastanku u Bruxellesu usvojili konačnu formalnu odluku o ulasku Hrvatske u Schengen.
Iako je jednoglasna potpora Hrvatskoj izražena i ranije, na različitim razinama Vijeća EU, do posljednjeg trenutka postojala je mogućnost da neka zemlja, zbog nekog svog razloga, to spriječi. Novinari su tako tijekom dana, kako se sastanak ministara oduljio, počeli spekulirati i informacijama da su navodno "Njemačka i Luksemburg odlučile blokirati Hrvatsku kako bi progurale Bugarsku i Rumunjsku", a Financial Times je pisao čak i da bi Mađarska mogla blokirati ulazak Hrvatske u Schengen.
No takve spekulacije nisu dugo trajale i brzo nakon stanke došla je i potvrda da je Hrvatska dobila zeleno svjetlo, dok su Bugarska i Rumunjska ostale i dalje u čekaonici. Austrija se protivila prijemu i Bugarske i Rumunjske u Schengen, a Nizozemska je bila protiv Bugarske. Kako se odluke usvajaju jednoglasno, nije bilo mogućnosti dati zeleno svjetlo i za te države, iako su one i prije Hrvatske ispunile sve uvjete. Moguće je da će se pitanja članstva Bugarske i Rumunjske u Schengenu pojaviti i na summitu šefova država ili vlada EU 15. i 16. prosinca u Bruxellesu. Češko Predsjedništvo pokušava pronaći neke modalitete kako bi, barem uvjetno, dalo zeleno svjetlo i za ove dvije zemlje. To podržava i Europska komisija, koja smatra da širenjem schengenska zona postaje jača, a ne slabija.
Brzo je tvitom odluku o prijemu Hrvatske u Schengen potvrdio i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, a nakon njega i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je sudjelovao na sastanku Vijeća unutarnjih poslova EU u Bruxellesu.
Zadovoljstvo odlukom ministara nije krilo niti češko Predsjedništvo EU, koje je naporno radilo na ovom dosjeu.
"Zona Schengena prvi se put širi nakon više od desetljeća zahvaljujući češkom Predsjedništvu Vijećem Europske unije. Ministri su odobrili ulazak Hrvatske u Schengen od 1. siječnja 2023. godine", napisalo je u objavi češko Predsjedništvo, koje će se formalno završiti za malo više od tri tjedna. I ovo se smatra jednim od velikih uspjeha tog Predsjedništva koje je ulazak Hrvatske u Schengen stavilo i među svoje prioritete.
Hrvatska će tako postati 27. članica schengenskog prostora za manje od mjesec dana, točnije od 1. siječnja 2023. godine. Od tog dana se ukidaju granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.
Nakon pristupa Hrvatske u Schengen sadašnje vanjske granice Europske unije, u ovom slučaju granice Hrvatske sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, postaju i vanjske granice Schengena. Hrvatska ima najdužu kopnenu vanjsku granicu Europske unije, što će sada biti i najduža vanjska granica zone Schengena. Dok će se kontrole na granicama Hrvatske s drugim zemljama EU potpuno ukinuti, neće biti značajnijih promjena u odnosu na dosadašnju praksu za one koji ulaze na granicama prema susjednim državama koje nisu u EU. Hrvatska već dulje vrijeme primjenjuje pravila Schengena i na graničnim prijelazima s tim zemljama. Zato se ulazak Hrvatske u Schengen ne može smatrati dodatnom izolacijom građana susjednih država. Uostalom, EU za sve te zemlje, osim za Kosovo čijim državljanima bi se vize trebale ukinuti za godinu dana, ima viznu liberalizaciju pa tim građanima ne trebaju vize za ulazak u EU ili Schengen.
Zona slobode kretanja unutar EU, koja je dobila naziv po selu na tromeđi Luksemburga, Francuske i Njemačke, gdje je potpisan prvi sporazum, smatra se jednim od najuspješnijih projekata ujedinjenja Europe. Uz korištenje eura, mogućnost putovanja bez kontrola na granicama građani smatraju jednim od najvažnijih i najvidljivijih dobitaka projekata integracija EU. No strah od ilegalnih migracija i organiziranog kriminala populistički pokreti u EU koriste i kao argument za kritiziranje Schengena.
Proteklih godina neke su zemlje članice Europske unije privremeno suspendirale primjenu Schengena i uvele kontrole putnika na unutarnjim granicama ili blizu njih, što Europska komisija, ali i sud Europske unije smatraju ilegalnim. Iako mogućnost za to postoji, neke su zemlje prekoračile vremenske rokove i nisu uspjele dokazati da su takve kontrole nužne i opravdane ugrozom nacionalne sigurnosti. Nakon ulaska Hrvatske u Schengen izvan ove zone ostat će još samo Bugarska, Rumunjska i Cipar, koje čekaju članstvo, te Irska koja je izvan te zone svojom voljom. Ulaskom u EU nova članica prihvaća i obvezu ulaska u Schengen, a vremenski rok za to ovisi o ispunjavanju uvjeta. Međutim, u Schengenu su i Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn koje nisu članice Europske unije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....