KRAJ JEDNOG VREMENA ‘Hrvatska može postati zemlja sposobnih, a ne korumpiranih’

Korak naprijed je napravljen, poruka je poslana. Nadamo se da ćemo početi graditi društvo u kojem napreduju kompetentni, u kojem ne treba nikoga podmazati za normalnu uslugu i u kojem se cijeni poštenje.

Tako naši sugovornici, ugledni stručnjaci, prepoznati kao borci protiv korupcije i nepotizma baš u vremenu kad je državu vodio duboko korumpirani vrh, ocjenjuju učinak presude nekadašnjem premijeru Ivi Sanaderu i tada vladajućoj stranci HDZ-u, koji su osuđeni zbog korupcije, zbog krađe i zbog nepoštenja.

- Korupciju je relativno lako sasjeći, a jako teško iskorijeniti. Kapilarno se uvukla u našu svijest, u mentalitet. I on se ne može promijeniti preko noći. Neće preko noći sposobni doći na mjesto nesposobnih, ali će se, nakon ove presude, barem nesposobni bojati sankcija i početi igrati po pravilima. A kroz neko vrijeme, vjerojatno smjenom generacija, možemo očekivati da će znanje i integritet biti odlučni faktor pri izboru odgovornih - kaže dr. Branko Šestan, ravnatelj Klinike za ortopediju Lovran, jedine državne bolnice koja nije u sanaciji i koja posluje pozitivno.

Branimir Šestan, ravnatelj Klinike za ortopediju u Lovranu

'Moja pozicija mora ovisiti o mojem radu - ne političkim bojama ni rodbinskim vezama.

To treba biti posljedica antikorupcijske bitke - da je pošteno raditi lako.'

Nitko nije vjerovao

Do tog je rezultata dr. Šestan došao upravo - boreći se s korupcijom.

- Reformirao sam javnu nabavu. Sam sam pisao tehničke opise za natječaje jer drugačije nisam mogao biti siguran da nisu namješteni. Uvjeravali su me da to nije moguće promijeniti, ali nisam odustao. Nakon toga cijene istih proteza istih proizvođača počele su padati za 300 i 400 posto. Korupcija je, dakle, graničila sa znanstvenom fantastikom - kaže dr. Šestan.

Nije bilo lako, kaže. Bilo je i otpora, i miniranja, čak i prijetnji. Nije jednostavno promijeniti navike ni odrezati prihod pojedincima, osobito u državi u kojoj je svaki peti stanovnik dao ili primio mito, a svaki šesti u javnom sektoru platio za radno mjesto.

- Da bi se čovjek ulovio u koštac s tim, mora dobiti potporu s vrha. Jer korupcija na vrhu počinje i na vrhu završava - kaže dr. Šestan.

Uz to, mora imati sustav koji podupire poštenje: mora vjerovati da će njegova pozicija ovisiti o dobrim rezultatima, a ne o političkim i rodbinskim vezama. A dobri se rezultati ne mogu postići s nekvalitetnim ljudima.

dr. Boris Labar, bivši dekan Medicinskog fakulteta:

'Naše je društvo improvizatorsko, malo držimo do profesionalizma. Trebat će nam barem dvije generacije da se društvo razvije do razine na kojoj se cijeni poštenje.'

Život bez veze

Dobro to zna dr. Dijana Vuletić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta, koji su međunarodni stručnjaci uvrstili među najbolje znanstvene institute u državi.

- Ova nepravomoćna presuda je dobar pokušaj borbe protiv korupcije, ali nadam se da se ne radi o izdvojenom slučaju - kaže dr. Vuletić.

Da bi pak nestale koverte i veze iz svakodnevnog života, moramo ustrojiti sustav u koji građani imaju povjerenja.

- Kad sam se nakon operacije slijepog crijeva probudio i vidio gdje sam smješten, prvo sam pomislio - tako ti i treba kad nisi nikoga zvao i tražio vezu. To je konkretni primjer onoga na čemu se mora raditi da bi korupcija nestala: moramo imati garanciju da će naše dijete u bolnici dobiti najbolju moguću skrb i da za to ne moramo nikoga znati ni zvati - kaže Davor Bruketa, suvlasnik agenicje Bruketa&Žinić.

Davor Bruketa, suvlasnik agenicje Bruketa&Žinić

Već se dogodio pomak: konačno uočavamo da su korumpirana društva siromašna i s lošom perspektivom.

Velika je nesigurnost u društvu zbog korupcije, ljudi se ne mogu pouzdati u sustav, naprosto misle da moraju poduzeti “nešto više”.

- Presuda nekadašnjem državnom vrhu neće dovesti do spektakularne promjene sama po sebi. Ovisit će o tome koliko ćemo sada zapeti i koliko brzo ćemo krenuti u raščišćavanje - kaže dr. Pero Lučin, rektor riječkog Sveučilišta.

Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci

'Obrasci ponašanja mnogih sada će se mijenjati. No, kad govorimo o građanima, mislim da koruptivno ponašanje nije tako rašireno. Problem je u onima na odgovornim pozicijama.'

Utjecat će na obrasce ponašanja pojedinaca, a nada se da će na cijenu doći oni koji su i do sada pokušavali, u okviru svojih mogućnosti, raditi najpoštenije moguće. A takvih ima, ali su u manjini.

- I oni drugi ih nanjuše i izbjegavaju ih - kaže Davor Bruketa. Njihova je agencija jednom dobila znak da treba “podmazati” nekoga kako bi dobili posao. Bilo je to 90-tih. Nakon što su odbili ponudu, slična više nikada nije stigla - čak ni u Azerbajdžanu, u kojem navodno cvate kroupcija.

- Kad smo počinjali posao u Azerbajdžanu, upozoravali su nas da tamo nema poslovanja bez korupcije. Isprepadali su nas. Čekali smo da vidimo što će se dogoditi i nije se dogodilo - ništa - kaže Bruketa.

Maja Vehovec, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu

'Presuda je nepravomoćna i na papiru, a tek kada bude izvršena, može društvu pomoći da shvati da iza takvih devijantnih ponašanja slijedi kazna.'

Smiju se poštenima

I kriza je dobrim dijelom probudila poštednje u ljudima. U neimaštini ljudi se vrlo često okreću bazičnim vrijednostima, kao što su prijateljstvo i poštenje.

- Uz to, mislim da narod vidi da su korumpirana društva najsiromašnija i da taj smjer jednostavno ne možemo slijediti, ma koliko tvrdili da se radi o našem mentalitetu - kaže Bruketa.

U Hrvatskoj, prema Antikorupcijskom izvješću EU iz veljače ove godine, čak 59 posto biznismena, kaže kako se u poslovanju mora nositi s korupcijom i političkim utjecajem. Čak ni IKEA, tvrtka poznata po tome što je cijepljena od korupcije i miješanja s politikom, u Hrvatskoj nije mogla početi s radom, a da se ne nasloni na politiku.

akademik Vlatko Silobrčić

Pokazalo se da se sudstvo moće nositi s bilo kojim slučajem i to ulijeva povjerenje. Bude li se koncepcijski nastavilo s ovakvim postupanjem, to će povjerenje biti opravdano. Bit će više građanske odgovornosti, više straha među korumpiranima.

Uobičajeno je u nas, kažu naši sugovornici, da se ne mijenja takva praksa, već ljudi koji joj se odupiru.

- Ako si pošten, ljudi ti se smiju. Ako si pak pošten i na nekoj vodećoj poziciji, smatraju te blesanom i čudakom jer očito ne razumiješ kako stvari funkcioniraju. Znam da se to neće promijeniti preko noći, ali ja sam optimist - kaže dr. Šestan.