ZAGREB - Kriza koja u Hrvatskoj ne posustaje, visoka nezaposlenost mladih po kojoj smo u samom vrhu Europe i nesigurnost posla, odnosno neizvjesna budućnost sve ozbiljnije utječe na odluku mladih ljudi da ne zasnuju obitelj: tijekom 2010. broj sklopljenih brakova u Hrvatskoj bio je najmanji otkad se vode statistike - manji čak i od broja vjenčanja tijekom ratnih godina - a prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2011. još je manji broj partnera odlučio reći sudbonosno da.
Broj sklopljenih brakova, prema prvim prikupljenim podacima za 2011., objavljenim u Mjesečnom statističkom izvješću, pao je prvi put ispod 20.000. Konačni i potpuni podaci bit će objavljeni u lipnju i oni se mogu minimalno razlikovati od dosad prikupljenih, no trend je neupitan: sve manje mladih stupa u brak.
Izvanbračna zajednica
Istovremeno, broj razvoda ne pada, već raste . Prema prvim podacima, u Hrvatskoj su se lani razvela čak 5563 para, što je najviše otkad postoji samostalna Hrvatska. Zbog toga je i odnos sklopljenih i razvedenih brakova najgori do sada. Budući da su 2011. sklopljena samo 19.893 braka, usporedba pokazuje da se raspada gotovo svaki treći brak, odnosno stopa iznosi 3,5. Još 2008. stopa je iznosila 5, odnosno raspadao se svaki peti brak. Veći broj razvoda nego 2011. zabilježen je posljednji put 1987. godine. No tada je sklopljeno 31.395 novih brakova, što pokazuje da se te godine raspadao svaki šesti brak.
Izravna je posljedica sve rjeđeg stupanja u brak sve manji broj rođene djece. Naime, u Hrvatskoj se još uvijek 90 posto djece rađa u braku, pa partneri koji su godinama “hodali” ili zajedno živjeli, nakon što žena ostane trudna, ne nastavljaju živjeti u izvanbračnoj zajednici, već se vjenčavaju kako bi se dijete rodilo u braku. Osim tradicionalnih razloga, na takvu ih odluku navodi i naš zakonski sustav, koji samo deklarativno izjednačava bračnu i izvanbračnu zajednicu.
Manje žena koje rađaju
U stvarnosti, roditeljima u braku znatno je lakše obaviti svu administraciju oko novorođenog djeteta nego što je to slučaj s roditeljima u izvanbračnoj zajednici. Nakon što je od 2003. - kad je zbog smanjenja porodiljnih naknada tijekom drugih šest mjeseci dopusta broj rođene djece pao na najniže grane, ispod 40.000 novorođenih - broj rođenih stalno rastao te 2009. doživio vrhunac sa 44.577 novorođene djece, krizne 2010. ponovno je počeo padati. Te je godine u Hrvatskoj rođeno tisuću djece manje nego 2009., a prema podacima za 2011., najvjerojatnije je broj novorođenih pao za još dvije tisuće. Očekuje se da će konačni podaci pokazati da je broj novorođenih jedva prešao 41.000.
- Taj će trend biti sve gori i gori. Ekonomska ga je kriza ubrzala i pojačala, no bilo bi tako i bez nje. Došlo je do velikih dobnih poremećaja, depopulacija traje već više od 20 godina, od 1991. godine u Hrvatskoj je umrlo 165.000 ljudi više nego što ih se rodilo. Dobna skupina žena od 20 do 39 godina, dakle žena koje rađaju, smanjila se za tri posto u samo pet godina! Sve dok ne napravimo dugoročnu demografsku politiku o kojoj ćemo imati politički konsenzus, trend se neće mijenjati. Treba nam konsenzus poput onog koji smo imali o ulasku Hrvatske u EU. A ,vjerujte mi, ovo je pitanje mnogo važnije. To je pitanje našeg ekonomskog opstanka - kaže dr. Anđelko Akrap, demograf s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Rad u trgovini
U proteklih nekoliko godina imali smo blagi rast broja rođene djece jer su djeca “babyboomersa”, rođena 70-ih i 80-ih godina, bila još u fertilnoj dobi, a ekonomska je situacija bila povoljna. Međutim, sada u tu dob dolaze djeca rođena 90-ih, kad je u Hrvatskoj već ozbiljno počela depopulacija. Jednostavnom matemtikom jasno je da je žena u dobi za rađanje bitno manje.
- A klima za roditelje krajnje je nepovoljna. Dok ne uredimo položaj zaposlenih mladih žena i ne osmislimo stambenu politiku koja će omogućiti rješavanje stambenog pitanja mladima s prosječnim primanjima, ne možemo očekivati nikakav napredak - zaključuje dr. Akrap.
Istraživanja koja je radio pokazala su da se velik broj mladih žena bez visokog obrazovanja - dakle žena koje su tradicionalno ranije stupale u brak i imale djecu - zapošljava u sektoru trgovine, na ugovor na određeno vrijeme, rade bez fiksnog radnog vremena, vikendima i blagdanima. S plaćom koju zarade nemaju šanse riješiti stambeno pitanje - pritom se ne misli na kupnju stana. One si ne mogu priuštiti ni podstanarstvo, osobito ako njihov partner ima slična primanja. Stoga takvi parovi, iako žele imati djecu, ostaju bez potomstva dugi niz godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....