‘Konkurencija mi podmeće da sam Berošev prijatelj! A znate za koga su tvrdili da je moja ljubavnica?‘

Gost Newsrooma N1 Televizije bio je Vinko Kojundžić, vlasnik tvrtke Cuspis za koju se tvrdi da je bila nedovoljno transparentna u natječajima za poslove u Ministarstvu zdravstva. Govorio je o svojim dugogodišnjim poslovima s Ministarstvom te odnosu s ministrom Vilijem Berošem.

Kojundžić kaže da ga nikada nije nitko iz Uskoka niti iz bilo kojeg državnog organa pozvao na davanje iskaza.

“Definitivno nismo u tom paketu jer je kod nas sve čisto. DORH je već dao izjavu da oni nisu našli ništa. Vjerujem da niti Uskok neće naći ništa. Ali ako bude trebalo, mi nemamo ništa protiv doći i pokazati sve potrebne dokumente”, rekao je.

Govoreći o nadogradnji informatičkog sustava za koji je njegova tvrtka od Ministarstva dobila tri milijuna kuna, Kojundžić je istaknuo da su oni na svakom natječaju ponudili više ljudi od minimuma te da je na tom poslu radilo više od 25 različitih osoba.

“U javnom natječaju se tražilo najmanje 9 i 13 članova projektnog tima, a priča o tih pet se odnosi na pet koji su se bodovali. Ta matematika od 112 sati po osobi definitivno ne stoji”, rekao je.

Odnosi s ministrom Berošem

Kazao je da su se upoznali tek kada je Vili Beroš došao u Ministarstvo i da je to jedina njihova poveznica.

“Tek kada je došao kao pomoćnik, ja sam ga prvi put u životu vidio. Tada još nismo ni bili u stalnom u kontaktu. Ta priča o prijateljstvu je konstrukcija konkurencije kojoj smetamo. Ista stvar kao što su pričali da sam nezakoniti sin ministra Kujundžića pa ne smijem imati “u” nego imam “o” u prezimenu. Pričali su i kada sam bio u HZZO-u da sam ljubavnik od Tanje Prenđe jer smo skupa studirali”, rekao je Kojundžić, dodajući da je njegova greška bila što nije istupao ranije u javnosti o tome.

“Upoznali smo se u ministarstvu i sretnemo se na operativnim sastancima. Prijatelji sigurno nismo”, ponovio je.

Kojundžić je ispričao i da je u sektoru zdravstva od 2004. godine.

“Moj prvi veliki projekt bio je EU financirani projekt u Beogradu, u njihovom Republičkom zavodu za zdravstveno. Obrazac je uvijek isti, oni koji nisu zadovoljni s našim rezultatima, izmisle neku priču i podnesu kaznenu prijavu”, kazao je.

Napominje da se on bavi samo zdravstvom u informatici te da u Hrvatskoj postoji još jedna ili dvije osobe koje imaju toliko iskustva u informatizaciji zdravstva kao on. Osvrnuo se na probleme s platformom Cijepi se, za koju je njegova tvrtka bila jedna od podizvođača ovog projekta.

“Bilo je problema, ali svaki problem je bio specifičan. Ono što se nama spočitavalo, dobili smo na temelju toga reviziju AZOP-a koja je utvrdila da kod nas nije bilo tehničkih problema. Ta platforma jest zaživjela, jako puno ljudi je prošlo kroz nju”, rekao je.

Tvrdi da je njegova tvrtka dobila 280 tisuća kuna za taj projekt, te da je u tu cijenu bilo uključeno i održavanje do kraja ove godine. Upitan po čemu je informatizacija u zdravstvu složenija, ukazao je da i kada se uvodila fiskalizacija, jedina iznimka je bilo zdravstvo.

'Mogli smo dati nižu cijenu'

“Ono ima neka specifična pravila koja odudaraju od generalnih pravila”, kazao je.

Istaknuo je da je natječaj za prvi posao koji ga navodno povezuje s Berošem bio objavljen 2017. godine.

“Beroša tada nije bilo nigdje, ali za godinu dana kada je taj posao odrađen, on je bio naplaćen i tada je bio Beroš”, rekao je.

Pojasnio je da je najveći rast prihoda njegove tvrtke zabilježen u vrijeme ministra Beroša jer je tada naplaćen taj veliki projekt, ali sada više ti prihodi ne rastu jer su samo u održavanju. Što se tiče posljednjeg projekta e-Lijekovi, ukazao je da su kod kalkulacije cijene projekta morali voditi računa o zakonskim odredbama.

“Mi smo mogli dati nižu cijenu. Jedini razlog zašto smo dali tu cijenu je da ne budemo 20 posto ispod, jer bi nas onda po odredbama zakona mogli teretiti da je to dampinška cijena i eliminirati”, objasnio je za N1 Televiziju.