Jadran Kapor, glavni urednik Slobodne Dalmacije, otvorio je konferenciju "Nautički turizam – najotporniji na korona krizu", koja se održava u Skradinu, u uvjetima obaveznog socijalnog distanciranja što dodatno ukazuje na važnost nautike u hrvatskom turizmu, piše Slobodna Dalmacija.
S jednom od najdužih obala na Mediteranu Hrvatska sudjeluje s nepunih sedam posto nautičkih vezova. Usporedbe radi Francuska ima 47, a Italija 10 posto – kazao je uvodno Kapor, dodavši:
Brojke nam kažu kako imamo dovoljno mogućnosti za razvoj nautičkog turizma, ali u tome vidimo i opasnost. Poduzetnici naime, vole graditi marine u uvalama, a nautičare privlače netaknute vale. S jedne strane imamo šanse za razvoj dodatnih kapaciteta, a s druge – činjenicu kako je lani u nevelikom nam Jadranu krstarilo 40 posto svjetske čarter flote!
U prilog toj nevjerojatnoj činjenici idu brojke. Naime, sezona 2019. je apsolutno srušila sve rekorde! Tada je aktivno djelovalo 930 čarterskih kompanija, koje su iznajmljivale 4378 plovila, od čega 1956 brodica, 2166 jahti na jedra i 256 motornih jahti!
Svjesni kako čak milijardu i pol eura u sezoni nautika uprihoduje u zajedničku nam blagajnu panelisti su razgovarali o tome postoji li mogućnost za dodatan razvoje ove grane turizma.
Uz Sašu Ljubičića, novinara i urednika Slobodne Dalmacije, koji je moderirao konferenciju, panelisti su bili redom zvučna imena struke: Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina HGK, Kristijan Pavić, direktor Adriatic Croatia International Club i Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije.
Možda će vam zvučati pretenciozno kada kažem kako je nautika spasila hrvatski turizam! Svi smo dali doprinos, ali turistički su radnici iznijeli najveći teret, na tome im hvala. Rast nautičkog turizma, po meni, je jedna logična posljedica kvalitete ponude i kvalitete usluge u svim segmentima nautičkog turizma, i po mom dubokom uvjerenju kada se normaliziraju okolnosti, kada stane pandemija, vjerujem da će bilježiti uzlaznu putanju i dalje – optimistično je otvorio konferenciju prvi čovjek Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
Svi su se složili kako postoji još puno neiskorištenih potencijala za rast nautike u Lijepoj našoj, poglavito kada je riječ o uređenju i unapređenju infrastrukture. Puno je prostora za modernizaciju postojećih kapaciteta, za izgradnju novih vezova, ali i rast turističke ponude. Nautika se često promatra samo kroz prizmu marina, vezova i svega onoga što marine nude, ali zapravo ih treba promatrati u kontekstu sveukupne turističke ponude.
Je li moguće očekivati visoke brojke i dalje, pa makar situacija ostala ovakova kakva sada jest, bilo je pitanje Saše Ljubičića.
Mi često robujemo brojkama! Je li bilo sto tisuća noćenja, 20 milijuna turista ili dva posto više ili manje, naravno da je važno, no puno je važnije čuvati prostor, čuvati resurse. Trebamo uspostaviti turistički sustav i politiku koja će biti dugoročno održiva – kazao je Staničić.
A u taj održivi dio bi trebalo uključiti i dodatni sadržaj, jer nautičari se, doznali smo, nikada ne žale niti na, primjerice, "višak smeća" ili na loše vrijeme ili bilo što drugo – već na nedostatak sadržaja.
Nautičari imaju veću platežnu moć, neću reći da nam zamjeraju, ali priželjkuju recimo – šoping.
Fali nam luksuza?
Traže i u tom segmentu dodatnu ponudu i u segmentu zabave, zato treba po tome postati prepoznatljiv. Neki žele bi na osami, u vali, netko želi zabavu.
Vrlo smo visoko ocjenjeni, nemamo niti jednu lošu ocjenu od strane gostiju, pohvalili su se panelisti redom.
Raspravljalo se i o nelegalnim vezovima, pretpostavka je kako ih ima više od 400, ali i o zakonskim nelogičnostima, poput one, kako je kazao Domagoj Maroević – pri kojoj čovjek koji se nikada nije susreo s morem dobije u roku od par sati dozvolu za upravljanje brodicom.
S obzirom na to čudo je da i nemamo više nesreća na moru – kazao je.
Trebali bi "pametno" povećavati broj vezova, ali uz to, kako je rekao Sean Lisjak – drastično povećati kvalitetu, piše Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....