Iako se dobar dio toga uz malo pažnje, promišljanja i odgovornijeg upravljanja kućnim zalihama mogao spriječiti, prosječni hrvatski građanin lani je bacio 125 kilograma hrane. Problem, naravno, ne nastaje samo u kućanstvima nego i u restoranima, hotelima, trgovinama, tržnicama i svim drugim mjestima gdje na kraju dana ostaju neprodani viškovi. Kada se sve zbroji, na našim odlagalištima otpada godišnje završi oko 482 tisuće tona hrane. Riječ je o golemom etičkom, ekonomskom i ekološkom problemu koji zahtijeva suradnju svih aktera u lancu.
Upravo zato Jutarnji list danas, na Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, u suradnji s METRO-om i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva organizira treću konferenciju "Food Waste - Hrana bez otpada". Ovogodišnja konferencija je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila sve one svjesne ozbiljnosti ovog pitanja - od predstavnika državnih institucija koje donose zakonski okvir, predstavnika industrije koji i sami promišljaju kako poslovanje učiniti održivim pa do inozemnih stručnjaka čije iskustvo može pomoći ubrzati promjene u Hrvatskoj.
Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, prisjetio se da se prije tri godine, kada je organizirana prva Food Waste konferencija, ovo pitanje činilo jednostavno, no do danas je postalo jasno da je riječ o nečemu što nije vezano samo uz naše svakodnevne navike, nego je šire ekonomsko, socijalno i ekološko pitanje.
- Poruka ovogodišnje konferencije je da se klima čuva na tanjuru jer velike teme nekad počinju od malih svakodnevnih odluka. Želimo li ozbiljno smanjiti količinu bačene hrane, svi se trebamo uključiti. Ako nakon konferencije svatko u svojoj kompaniji, instituciji ili vlastitom domu napravi jedan korak, ona je ostvarila svoju svrhu - poručio je Ogurlić.
Tomislav Smolčec, predsjednik Uprave tvrtke METRO Hrvatska, primjećuje da se s vremenom povećala svijest o važnosti ovog problema kojeg nitko ne može riješiti sam.
- Mi kao krajnji potrošači možemo puno učiniti, ali važan je i doprinos cijelog lanca opskrbe i države koja nas u tome potiče. METRO si je zadao cilj da količinu otpada od hrane smanji za 30 posto, u svim zemljama pratimo rezultate, a i vanjske partnere pokušavamo potaknuti da krenu u tom smjeru. Pokušavamo biti predvodnici u tom segmentu jer se smatramo društveno odgovornima za tu temu - naglasio je Smolčec.
Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zahvalio je svim privatnim tvrtkama i organizacijama koje već provode najbolje prakse, ali i svojim kolegicama i kolegama koji su se potrudili da ova konferencija postane važna jer tema kojom se bavi to svakako zaslužuje.
- Prethodnih godina pričali smo o teoriji, danas imamo priliku vidjeti što određene tvrtke i obrazovne institucije već rade te kako to vide djeca čiji će nas projekti sigurno inspirirati.
Sva bačena hrana postane problem za okoliš, etički je i financijski problem i s tom porukom moramo danas otići s konferencije - rekao je Tušek.
Dodao je da Ministarstvo poljoprivrede i Vlada ulažu napore da potaknu na djelovanje. Trenutačno je aktivno devet banaka hrane i stotinjak posrednika u donacijama, a državni tajnik je najavio da je u pripremi projekt jačanja kapaciteta banaka hrane.
Gotovo pola milijuna tona hrane u Hrvatskoj godišnje završi u otpadu
Od hrane koja se proizvede, velik dio nikada ne završi u nečijem tanjuru, već u spremniku za otpad. O količini otpada od hrane u Hrvatskoj i Europi te načinima njegova smanjenja govorila je Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Načelnica Kolarić Kravar na početku je izložila da je problem „food wastea“ itekako globalan i europski. Organizacija za prehranu i poljoprivredu navodi da se u svijetu i dalje baca oko trećine ukupno proizvedene hrane, dok u EU nastaje oko 59 milijuna otpada od hrane godišnje. Ta je brojka povezana s 16 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova prehrambenog sustava EU-a te donosi gospodarski gubitak od 132 milijarde eura. U Hrvatskoj se godišnje baci 481.553 tone hrane, 124,6 kg po stanovniku.
- Najviše otpada i dalje se stvara u kućanstvima (46,1 posto), zatim u primarnoj proizvodnji (19,4 posto) te maloprodaji i distribuciji (13,2 posto). Najčešće bacamo meso i ribu, voće i povrće te kruh i pekarske proizvode – objasnila je Kolarić Kravar.
S obzirom na i dalje velike, negativne brojke za Hrvatsku, još jednom je naglašena važnost Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane 2023.–2028. Njime se kao cilj postavlja smanjenje otpada od hrane za 30 posto do 2028. godine. Plan je povezan i s UN-ovim ciljem održivog razvoja SDG 12.3, koji predviđa prepolovljavanje otpada od hrane po stanovniku na razini maloprodaje i potrošača te smanjenje gubitaka hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe.
Jednom od ključnih mjera načelnica je označila ulaganje u sustav doniranja hrane. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za sustav doniranja predviđeno je 4,2 milijuna eura za infrastrukturno opremanje banaka hrane i posrednika, digitalizaciju sustava, dobrovoljne sporazume i edukativne kampanje.
- Ministarstvo je održalo dva javna poziva, a potpore u iznosu 3,2 milijuna eura dobilo je 9 korisnika za banke hrane i 93 korisnika za posrednike u lancu doniranja. Posebno je zanimljiva digitalizacija gdje se pokretanjem komunikacijske platforme za donatore i posrednike, e-doniranje, olakšala i ubrzala preraspodjela viškova hrane. Od 2018. godine spašeno je 1.900 tona hrane - naglašava.
Kolarić Kravar podsjetila je na djelovanje Sporazuma „Zajedno protiv otpada od hrane“ koji ima 39 potpisnika iz raznih sektora. Svi oni obvezuju se raditi na smanjenju otpada u vlastitim poslovnim procesima, doniranju hrane i komunikaciji prema potrošačima.
- Prvo godišnje izvješće, objavljeno 2025. godine, pokazalo je 9 posto manje otpada na 100 kilograma proizvedene odnosno distribuirane hrane, dok je drugo izvješće, objavljeno 2026. godine, pokazalo smanjenje od 30 posto u odnosu na 2022. godinu - istaknula je te se zahvalila svim potpisnicima na predanom radu i trudu uloženom da se brojka smanjenja iz godine u godinu povećava.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kao jednu od mjera ističe podizanje svijesti i edukaciju potrošača zbog čega je u svijetu ustanovljen i Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane koji se obilježava 29. rujna. Sanja Kolarić Kravar podsjetila je na niz provedenih aktivnosti u svrhu edukacije građana kao što su unaprjeđivanje zakonodavnog okvira za doniranje hrane i održavanje radionica za donatore i posrednike.
Izmjenom Direktive o otpadu uvedeni su obvezujući ciljevi za države članice do 2030. godine. Oni propisuju najmanje 10 posto smanjenja otpada od hrane u preradi i proizvodnji i najmanje 30 posto smanjenja po stanovniku, zajednički u maloprodaji i potrošnji, što uključuje restorane, ugostiteljske objekte i kućanstva.
Kako je i zaključila načelnica Kolarić Kravar, smanjenje gubitka i rasipanja hrane ključno je za transformaciju europskog prehrambenog sustava, a države se članice po prvi put suočavaju s obvezujućim ciljevima za 2030. koji bi ju trebali ubrzati.
Otpad od hrane treba spriječiti prije nego što nastane
Lena vom Stein, voditeljica korporativne odgovornosti te odjela za klimu i ugljični otisak u METRO AG-u, govorila je o njihovoj klimatskoj politici smanjenja otpada. Njihov je cilj do 2030. godine smanjiti količinu otpada od hrane za 30 posto u odnosu na 2021. i 2022. godinu, a dugoročno teže postići neto nulte emisije do 2050. godine.
- U METRO-u pritom naglasak stavljamo na to da se otpad spriječi prije nego što nastane. U tu svrhu koristimo umjetnu inteligenciju za predviđanje potražnje i pametnije naručivanje, optimiziranje količine i raspodjelu zaliha između skladišta i trgovina te koristimo sustave koji prepoznaju proizvode kojima se približava rok trajanja - objašnjava vom Stein.
Dio proizvoda kojima se više ne može ostvariti redovna prodaja, ali su još sigurni za konzumaciju, kaže, METRO preusmjerava u donacije. Surađuju s bankama hrane, a višak nastoje preusmjeriti prema zoološkim vrtovima, skloništima i drugim organizacijama. Također, rade s platformom Too Good To Go, kojom se pokušava produljiti životni ciklus proizvoda, a partnerstvom s Fazlom radi se na povećanju infrastrukture za doniranje.
Dio METRO-ove strategije odnosi se i na ono što se događa nakon što se hrana više ne može koristiti na uobičajen način. Lena vom Stein navela je rješenja poput korištenja viškova kao hrane za životinje te različite oblike upcyclinga, među kojima je i korištenje ličinki crne vojničke muhe. Istodobno, razvijaju digitalne alate poput platforme „My Sustainable Restaurant“, namijenjene dijeljenju savjeta i rješenja za smanjenje otpada s ugostiteljima i drugim korisnicima.
- Važan dio cijelog sustava je i mjerenje. U METRO-u podatke o otpadu prikupljamo kvartalno, od razine pojedine države pa sve do pojedinačnih trgovina, kako bismo mogli utvrditi gdje otpad nastaje i na koje se načine može smanjiti - objašnjava vom Stein.
Kako je istaknula, cilj im nije samo prikupljati podatke, nego ih pretvoriti u konkretne uvide i mjere. Smanjenje otpada pritom ne vide kao zadatak samo jedne kompanije. U svojoj strategiji vode se time da je ideja da se smanjenje otpada provodi duž cijelog lanca, od nabave i logistike do trgovine i krajnjeg potrošača.
Kako se Južna Koreja nosi s otpadom od hrane?
Korejski model upravljanja otpadom od hrane predstavio je dr. Dongjin Lee, stručnjak s Nacionalnog instituta za istraživanje okoliša. Razvoj politike upravljanja otpadom od hrane u toj je zemlji počeo 90-ih godina, kada su prepoznali da je taj otpad ozbiljan problem za ograničene kapacitete odlagališta otpada. S godinama je odlaganje na njih ograničeno, unaprijeđena je infrastruktura za odvajanje otpada, 2013. godine je uveden nacionalni sustav naplate po volumenu (RFID, radiofrekvencijska identifikacija), da bi se na kraju politika usmjerila prema proizvodnji bioplina i postizanju ugljične neutralnosti.
U 2024. godini Južna Koreja je proizvela oko 4,83 milijuna tona otpada od hrane, pri čemu je najviše nastalo u kućanstvima i malim restoranima. Tri četvrtine tog otpada pretvoreno je u kompost i hranu za životinje, dok je 18 posto iskorišteno za proizvodnju bioplina, što je udio koji u budućnosti žele povećati.
Sustav naplate prema volumenu temeljen na RFID tehnologiji jedan je od najvažnijih instrumenata južnokorejske politike. Građani koriste RFID karticu, a uređaj za prikupljanje automatski vaga otpad od hrane pa se na temelju količine naplaćuju naknade. Lee je istaknuo da su postupna provedba i sudjelovanje lokalnih vlasti bili od presudne važnosti.
Doprinos pojedinaca nije dovoljan, ako se u priču ne uključe veliki proizvođači otpada poput restorana, trgovina, tržnica i turističkih smještajnih objekata. U slučaju njegove zemlje, istaknuo je, u tu kategoriju spada više od 43 tisuće objekata koji su dužni podnijeti planove zbrinjavanja, osigurati pravilnu obradu, voditi evidenciju o upravljanju te izvještavati o rezultatima obrade.
Organski otpad su u toj azijskoj zemlji prepoznali i kao vrijedan resurs za proizvodnju bioplina. Plan za iskorištavanje biomase donesen je još 2009., a o njegovoj uspješnosti najbolje svjedoči podatak da se od 2011. do 2021. količina iskorištenog organskog otpada udvostručila. Baš kao što je i proizvodnja bioplina 2024. bila dva puta veća nego 2011.
- Naišli smo na mnoge probleme jer je naša zemlja vjerojatno bila jedina u svijetu koja otpad od hrane iz kućanstava zbrinjava kroz proizvodnju bioplina, u usporedbi s drugim zemljama koje koriste isključivo otpad od hrane iz visokokvalitetnih robnih kuća ili velikih tržnica - istaknuo je Dongjin Lee.
Svojim sustavom upravljanja otpadom od hrane uspjeli su postići dvostruki pozitivni učinak - osim što su otpad iskoristili za dobivanje novog proizvoda, korištenje takvog bioplina smanjili je emisiju stakleničkih plinova koje inače nastaju izgaranjem fosilnih goriva.
Ambiciozni ciljevi
Otpad od hrane pitanje je koje zahtijeva ozbiljan angažman svih uključenih strana, a jačanje kapaciteta, korištenje digitalnih alata i edukacija građana tri su ključna stupa budućeg smanjenja količine bačene hrane. Državni tajnik Zdravko Tušek je tijekom panel-rasprave “Hrana, otpad i klima: skriveni ugljikov trag našeg tanjura” rekao da su zadani ciljevi vrlo ambiciozni i treba uložiti dosta napora prvenstveno u osvješćivanje onih koji otpad proizvode.
- Hrane imamo u izobilju i dinamika života dovodi do toga da ne razmišljamo koliko kupujemo, a to treba mijenjati. Direktiva o otpadu u budućnosti će tvrtke u sektoru obvezati da viškove hrane koji ne mogu biti prodani doniraju, a ugostitelji će trebati jasno naznačiti da gosti mogu ponijeti viškove hrane koja je ostala na tanjuru - istaknuo je Tušek.
Vesna Cetin Krnjević, voditeljica službe u Sektoru za fondove EU Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako od ukupnog prikupljenog komunalnog otpada trećina se odnosi na biootpad.
- U budućem planiranju trebaju nam integrirani projekti koji uključuju edukaciju, infrastrukturu za biootpad poput opreme za skladištenje ili distribuciju za doniranje hrane te digitalne alate kojima se prati i mjeri količina otpada od hrane, što je ključno za identificiranje točnog vremena i mjesta nastanka najvećih količina otpada te ostvarivanje maksimalnih ušteda, posebice u velikim lancima i tvrtkama - naglasila je Vesna Cetin Krnjević.
Anet Režek Jambrak, pročelnica Laboratorija za održivi razvoj na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, smatra da njihov primarni cilj mora biti odgojiti tehnologe i znanstvenike koji će razmišljati o cijelom procesu od sirovine do krajnjeg proizvoda.
- Radimo na velikom broju znanstvenih projekata, a javljaju nam se i tvrtke s upitom kako bi se neki njihov otpad mogao iskoristiti. U Laboratoriju za održivi razvoj trenutačno provodimo projekt Hrvatske zaklade za znanost, u sklopu kojeg koristimo lišće boba i cikle te primjenjujemo ultrazvučnu ekstrakciju za dobivanje proteina. To lišće, koje bi inače bilo bačeno, tretiramo naprednim tehnologijama kako bismo dobili izuzetno zanimljiv i koristan protein - objasnila je Anet Režek Jambra.
Lena vom Stein, voditeljica korporativne odgovornosti te Odjela za klimu i ugljični otisak u METRO AG, kaže kako je važno kupcima ponuditi proizvod koji ima je važan, a donosi održivu prednost. Primjer je pomfrit koji su prilagodili tako da dulje ostaje svjež pa ga manje završava u smeću.
- Kao distributeri moramo naći način da proizvodi budu dostupni na policama, ali da ne pretjerujemo u naručivanju i umjetna inteligencija tu može biti od velike pomoći. Vidimo razlike među regijama: uvijek smo ljubomorni na Francusku, gdje se već dugo govori o održivosti, te Njemačku, koja ima zakonodavstvo koje to podupire. Postoje i zemlje, naravno, koje nemaju infrastrukturu ili ona nije dovoljno razvijena, nemaju precizno mjerenje ili uopće ne znamo kako taj otpad na kraju završava - rekla je Lena vom Stein.
Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komunikacija Dukata, osvrnula je rezultate istraživanja o navikama potrošača koje provode u sklopu projekta Hrana se ne baca. Najviše se bacaju ostaci gotovih obroka, zatim kruh i peciva, dok su na trećem mjestu voće i povrće. Iako u strukturi nema promjene, izdvojila je da se od 2023. do 2025. količina bačene hrane smanjila za 14 postotnih bodova.
- Optimizam nam daje činjenica da je najveće smanjenje bacanja hrane zabilježeno u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda, što potvrđuje važnost i učinkovitost edukacije. Osim toga, od 2015. godine kontinuirano doniramo proizvode te smo kumulativno najveći donator u hrvatskoj prehrambenoj industriji, na što smo iznimno ponosni - naglasila je Elena Wolsperger Dolezil.
Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih poslova u Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosni i Hercegovini, primjećuje da se s godinama sve više napora ulaže u bolje planiranje proizvodnje, preciznije praćenje gubitaka te pravovremeno doniranje viškova kad god je to moguće.
- Kad pogledamo našu regiju, mi smo zahvaljujući promjenama i poboljšanju internih procesa u tri godine ostvarili smanjenje stope uništavanja hrane za 70 posto u prošloj godini u odnosu na 2022. Promjenom navika stvari se zaista mogu poboljšati. Što se više bude razgovaralo o otpadu od hrane i što više budemo provodili edukacije, to će se brže promijeniti trendovi i osobne navike - zaključila je.
Kukci pretvaraju ostatke hrane u gnojivo
Kako kukci pretvaraju ostatke hrane u hranu za životinje i gnojivo objasnio je Marius Wenning, osnivač i direktor njemačke tvrtke Hermetia Tech GmbH. U okviru brenda Omnivore Recycling razvili su koncept koji omogućuje da se vegetarijanski otpad, koji čini velik dio svog otpada, koristi za uzgoj ličinki vojničkih muha, koje su se pokazale najprikladnijima za preradu otpada od hrane. Rezultat procesa je dvostruk - same larve na kraju postaju hrana za životinje, a nusproizvod uzgoja ličinki je korisno organsko gnojivo od kukaca koje je zapravo mješavina izmeta kukaca, ostataka njihove hrane i odbačenih košuljica.
Wenning je objasnio da se u uzgoju ličinki koristi inovativna tehnologija ventilacije koja omogućuje precizno usmjeravanje i kontrolu zraka kako bi sve bilo u skladu s potrebama kukaca. I punjenje pogona za uzgoj i doziranje su automatizirani, a podaci su povezani u oblaku kako bi se u svakom trenutku mogli pratiti parametri procesa i daljinski upravljati procesom uzgoja.
Godišnje proizvedu oko 3.000 tona optimiziranog supstrata za hranu za kukce od otpada od hrane koji nastaje u maloprodaji i preradi, a on se radi veće sigurnosti životinja najprije sanitizira. Automatizirano postrojenje prerađuje hranjivi supstrat za proizvodnju svježih ličinki kukaca - svaki dan u sustav uđe tona supstrata po kontejneru, a izađe oko 150 kilograma svježih ličinki i 500 kilograma gnojiva od kukaca.
Njihovu ideju prepoznali su lokalni supermarketi i pekarnice, a s Metro Grupom testiraju povećanje poslovanja. Sustav funkcionira tako da se vegetarijanski otpad, bez mesa ili ribe, sakuplja u kontejnerima od 240 litara koje se prazne svaki tjedan. U usporedbi s konvencionalnim tvrtkama za zbrinjavanje otpada, naglasio je, cijena da otpad preuzme tvrtka koja će ga iskoristiti za uzgoj kukaca je manja.
Tvrtka Hermetia Tech GmbH uz to prodaje postrojenja za uzgoj kukaca i mlade ličinke potrebne za njihov rad, dok se proteini kukaca i organsko gnojivo prodaju kroz brend Omnivore Nutrition.
Od podataka do konkretnih mjera
Kako podatke o otpadu od hrane pretvoriti u konkretne mjere, od preciznijeg planiranja nabave i doniranja viškova do digitalnih alata, edukacije potrošača i pretvaranja otpada u novu sirovinu, bila je tema drugog panela 3. konferencije Food Waste 2026. pod nazivom "Od mjerenja do djelovanja: inovacije, donacije i digitalni alati".
Na panelu su sudjelovali Sandra Đolo, rukovoditeljica Službe korporativnih komunikacija Konzuma, izv. prof. dr. sc. Saša Čegar, prodekan za internacionalizaciju i održivi razvoj EFRI-ja, dr. sc. Nikola Major, znanstveni savjetnik Instituta za poljoprivredu i turizam, dr. ing. Marius Wenning, osnivač i direktor Omnivore Recyclinga i Hermetia Tech GmbH iz Njemačke, dr. vet. med. Emil Tuk, viši stručni savjetnik u gradskom Odjelu za urbanu prehranu Grada Zagreba, te mag. ing. admin. chris. Jurica Jurjević, predsjednik Uprave VG Čistoće.
Sandra Đolo predstavila je način na koji Konzum pokušava spriječiti nastanak otpada od hrane. Kao trgovački lanac koji dnevno opslužuje oko pola milijuna kupaca, fokusirali su se na preciznije planiranje nabave i količina hrane koje dolaze u prodavaonice. U tome koriste tehnologiju, strojno učenje i umjetnu inteligenciju.
- Kao primjer izdvojila bih sustav automatskog naručivanja voća i povrća. On na temelju nekoliko različitih parametara, primjerice vremenske prognoze i događanja na određenoj mikrolokaciji, predviđa potrebe pojedine prodavaonice i predlaže količinu narudžbe. Sustav je najprije uveden u nekoliko prodavaonica kao pilot-projekt, a potom proširen na cijelu mrežu - objašnjava Đolo te dodaje kako je prema podacima Konzum prošle godine u odnosu na 2022. smanjio udio otpada od hrane u ukupnim količinama hrane stavljenima na tržište za 34 posto.
Drugi važan dio njihova pristupa je doniranje hrane. Konzum je s doniranjem započeo 2015. godine, a u posljednjih deset godina ukupno je donirano više od 3000 tona hrane. Riječ je uglavnom o svježim kategorijama poput voća i povrća, pekarskih i mliječnih proizvoda te mesa i mesnih prerađevina.
Đolo je pritom istaknula da je za daljnje povećanje količine donirane hrane potrebna suradnja s registriranim posrednicima kojih, s obzirom na velik broj Konzumovih prodavaonica, treba biti dovoljno kako bi se sustav mogao dodatno širiti.
Izv. prof. dr. sc. Saša Čegar govorio je o odnosu malih inicijativa i velikih sustavnih mjera. Prema njegovu objašnjenju, nije riječ o izboru između jednog i drugog pristupa.
- Male inicijative mogu brzo testirati određeno rješenje, recimo u restoranu ili trgovini, pri čemu se može pratiti gdje i zašto nastaje otpad, identificirati obrasce i uzroke te testirati konkretna intervencija. Nakon toga potrebno je pratiti učinak i rješenje po potrebi prilagoditi. Tek se takva iskustva mogu širiti na veću razinu, kroz sustavne mjere, infrastrukturu, ekonomske poticaje i druge oblike intervencije - kaže.
Cilj je, kako je istaknuo Čegar, ono što se pokaže učinkovitim pretvoriti u šire obrasce ponašanja i sustavna rješenja. Govoreći o ekonomskom aspektu otpada, upozorio je i na paradoks bacanja hrane. U njezinoj proizvodnji sudjeluje čitav lanac, od poljoprivrednika i prerađivača preko transporta i trgovine do države koja kroz poreze također sudjeluje u tom ekonomskom ciklusu.
Kada se hrana baci, prethodno uloženi novac, rad i resursi nisu iskorišteni za svoju prvotnu svrhu, a nastaju i dodatni troškovi prikupljanja i zbrinjavanja otpada. Zato se, zaključio je, pitanje ne bi trebalo svoditi samo na smanjenje količine otpada, već i na to kako ostvariti korist uz što manje potrošenih resursa.
Dr. sc. Nikola Major iz Instituta za poljoprivredu i turizam govorio je o otpadu koji nastaje u primarnoj proizvodnji i turizmu, posebno u kontekstu Istre. Istaknuo je da se pri promatranju ukupnih količina otpada ne smije gledati samo na restorane i hotele. Turistička potražnja utječe i na primarnu proizvodnju, koja mora osigurati veće količine hrane.
- Prema podacima koje smo i danas na konferenciji čuli, otpad od hrane iz primarne proizvodnje u Hrvatskoj čini oko 20 posto ukupnog otpada od hrane, dok se s otpadom koji nastaje u preradi dolazi do više od 30 posto - naglasio je Major.
Dio se tog otpada stvara jer proizvodi ne zadovoljavaju tržišne standarde ili zbog različitih problema tijekom proizvodnje, zbog čega uopće ne dospiju na tržište. "Najbolji otpad je onaj koji nikad ne nastane", poručio je, uz naglasak da se problem mora rješavati što ranije u prehrambenom lancu, a ne tek kada hrana postane otpad.
Na temu pretvaranja otpada u novu sirovinu govorio je dr. ing. Marius Wenning iz Njemačke, koji je ranije predstavio svoj projekt temeljen na korištenju ličinki kukaca za preradu organskog otpada.
Wenning je objasnio da je za takav sustav potrebno postići određenu razinu proizvodnje kako bi projekt bio ekonomski održiv. Njegova tvrtka trenutačno planira veću farmu sastavljenu od deset kontejnera, a cilj im je povrat investicije u približno pet godina. U takvom modelu, kaže, subvencije ne bi bile nužne, pod uvjetom da su ispunjeni ključni poslovni uvjeti.
- Za funkcioniranje sustava potrebna je mreža partnera, od onih koji osiguravaju otpad do partnera koji će preuzimati ličinke i investitora koji će financirati postrojenje - ističe, ali i smatra da bi se takav sustav mogao uspostaviti i u Hrvatskoj s obzirom da se europski regulatorni okvir koji omogućuje takav model primjenjuje i u RH.
Grad Zagreb želi ulagati u škole i kratke lance opskrbe
Dr. vet. med. Emil Tuk predstavio je aktivnosti Grada Zagreba u okviru dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju nastajanja otpada od hrane, kojem se Grad pridružio 2023. godine.
Među aktivnostima su edukacije u školama, radionice za zaposlenike Grada, promotivne kampanje usmjerene prema građanima te poticanje kratkih lanaca opskrbe i izravne prodaje domaćih proizvoda.
- U posljednje tri godine Grad je proveo više od 60 radionica u 25 škola, u kojima je sudjelovalo oko 1200 učenika. Rad s djecom osnovnoškolske dobi izrazito je važan kako bi se navike s hranom i otpadom počele mijenjati i usađivati što ranije - rekao je Tuk.
Grad tijekom godine provodi i edukacije svojih zaposlenika, a u razdoblju blagdana planira dodatne promotivne aktivnosti kojima se građane potiče na smanjenje bacanja hrane.
Jurica Jurjević iz VG Čistoće govorio je o iskustvu Velike Gorice s odvojenim prikupljanjem otpada, posebno biootpada. Velika Gorica prošle je godine prikupila oko 1000 tona biootpada, odnosno oko 15 kilograma po stanovniku. Međutim, kontrolne analize miješanog komunalnog otpada pokazale su da biootpad i dalje čini gotovo polovicu njegova sadržaja.
- Prostor za daljnji napredak vidimo upravo u biootpadu. Uz infrastrukturu za odvojeno prikupljanje, važnu ulogu imaju i moraju imati edukacija i uključivanje građana, posebno mlađih generacija - smatra Jurjević.
U završnom dijelu panela otvoreno je pitanje što bi država, institucije, trgovci i građani trebali činiti dalje dalje. Jedna od ključnih poruka bila je da se bez kvalitetnih podataka teško može razviti učinkovita politika smanjenja otpada.
Istaknuto je da Hrvatska na nacionalnoj razini raspolaže podacima prikupljenima prema europskoj metodologiji, ali da nedostaje dovoljno detaljnih lokalnih podataka koji bi omogućili preciznije praćenje problema.
Kao jedno od iskustava istraživačkog projekta navedena je potreba razvoja jednostavne metodologije kojom bi se mogli prikupljati lokalni podaci. Oni bi se zatim mogli povezivati s podacima o komunalnom i biootpadu te s podacima o proizvodnji i poslovanju industrijskih pogona.
Završne poruke panelista tako su se vratile na ideju cijelog panela: od mjerenja do djelovanja. Podaci trebaju pokazati gdje otpad nastaje i zašto, tehnologija može pomoći u njegovu sprečavanju, višak se može donirati ili prodati, a ono što ipak postane otpad može se, gdje je moguće, ponovno pretvoriti u resurs.
Banke hrane
Višak hrane ne mora ostati samo višak, već se može pretvoriti u pomoć onima kojima je najpotrebnije, a pritom i smanjiti količinu koja bi inače završila u spremnicima za otpad. Kako da ti viškovi dođu do potrebitih bilo je pitanje završnog razgovora na konferenciji Food Waste 2026. O radu banaka hrane, problemima s kojima se susreću te prostoru za daljnje povećanje donacija govorili su Ivica Golubić, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, i Vedran Radanović, voditelj Banke hrane Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Crvenog križa Osijek. Razgovor je moderirao Miroslav Kuskunović.
Golubić je podsjetio da je Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb s prikupljanjem hrane počelo još 2015. godine, kada je raspolagalo skladištem od svega 30 četvornih metara. Danas imaju skladište od 400 četvornih metara, tri vozila i veće ljudske kapacitete. Na području Zagreba godišnje se prikupi oko 300 tona hrane, vrijedne između 700 i 800 tisuća eura.
- Najveći dio donacija čine voće, povrće i krušni proizvodi, dok nedostaju trajnije namirnice poput ulja, šećera, soli, brašna, tjestenine i konzerviranih proizvoda. Najveći donatori su trgovački lanci, ali treba raditi i s proizvođačima i drugim subjektima kako bi se donacije povećale - rekao je Golubić.
Radanović je predstavio iskustvo osječke banke hrane, koja je krajem 2024.prikupila 27 tona hrane, dok je tijekom 2025. ta količina premašila 100 tona. Rast donacija, međutim, prati i rast troškova. U infrastrukturu banke hrane uloženo je oko 240 tisuća eura u sklopu europskih projekata, a Hrvatski Crveni križ dodatno je uložio oko 300 tisuća eura vlastitih sredstava.
Kao jedan od najvećih izazova obojica su izdvojili logistiku i administraciju. Osječka banka hrane surađuje s 22 posrednika u lancu doniranja u Osječko-baranjskoj županiji, od kojih je 18 redovito uključeno u aktivnosti. Hrana s kratkim rokom trajanja često se distribuira istoga dana, a s trgovačkim lancima razvijaju se modeli kojima se smanjuju nepotrebni troškovi prijevoza. Radanović posebno upozorava na administrativno opterećenje.
- Nekad imam osjećaj kao da smo mi trgovina ‘kupujem, prodajem‘, umjesto da doniram - rekao je, istaknuvši da bi pojednostavljenje procedura bankama hrane omogućilo da više kapaciteta usmjere na prikupljanje i distribuciju hrane.
Sudionici su zaključili da su za daljnji razvoj sustava ključni povjerenje između donatora i posrednika, bolja logistička podrška te nastavak suradnje države, trgovačkih lanaca, proizvođača i humanitarnih organizacija. Cilj nije samo spasiti hranu od otpada, već je što učinkovitije usmjeriti prema ljudima kojima je potrebna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....