Više od 30 posto Hrvata izabire taj politički svjetonazor, a uopće ne razumiju o čemu se radi

Što danas znači biti demokršćanin u politici i društvu, može li demokršćanstvo odgovoriti na duboke i korjenite političke, ekonomske i kulturne promjene u Europi te kakvu ulogu može imati u oblikovanju hrvatske i europske budućnosti, samo su neka od ključnih pitanja na koja će se pokušati odgovoriti na konferenciji "Izazovi i budućnost demokršćanstva u Hrvatskoj i Europi", koja sutra počinje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Sama konferencija organizira se u suradnji s uredima zastupnika u Europskom parlamentu Davora Ive Stiera i Karla Resslera (EPP), a među sudionicima bit će znanstvenici iz Hrvatske, Češke, Belgije i Bosne i Hercegovine te zastupnici u Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru.

Jedan od povoda skupa, kažu u organizaciji, jest i nedavno istraživanje Višeslava Raosa, izvanrednog profesora na Fakultetu političkih znanosti, koji u radu "Ideološka samoidentifikacija" navodi kako više od 30 posto ispitanika kao politički svjetonazor odabire demokršćanstvo. S druge strane, ističu organizatori, riječ je o jednom od najmanje shvaćenih svjetonazora na političkoj sceni gdje i sami politički akteri često slabo razumiju ideološku tradiciju na koju se pozivaju.

Kriza Zapada

Uz Stiera i Resslera, predavanja će, među ostalima, održati i slovački politolog Marián Sekerák, čija je tema "Može li kršćanska demokracija revitalizirati međunarodni poredak", Federico Ottavio Reho, viši istraživački službenik u Centru za europske studije Wilfried Martens, bavi se demokršćanstvom, konzervativizmom i izazovima Europske unije, dok će povjesničar i politolog Tado Jurić govoriti o migracijama, demografiji i krizi Zapada kao izazovu demokršćanskoj političkoj tradiciji.

Politolog i docent na Katoličkom sveučilištu Jakov Žižić za Jutarnji navodi kako je ova tema iznimno važna jer se danas "mnogo toga trpa u demokršćanstvo".

Politolog Jakov Žižić

Goran Mehkek/Cropix

- To je politička ideologija koja se u Hrvatskoj često gura na desnu stranu političkog spektra, a ipak se radi o jednoj centrističkoj poziciji - navodi Žižić pa podsjeća na poznatu izjavu bivšeg francuskog premijera Georgesa Bidaulta prema kojem je demokršćanstvo pozicija centra koja provodi program ljevice metodama desnice.

Predviđali pad

Na pitanje gubi li demokršćanstvo danas u EU svoje pozicije, kroz primjer sadašnje situacije u Njemačkoj, Žižić kaže kako su sličnu stvar prognozirali i sredinom 90-ih.

- Tada se u Italiji na više stranaka raspala Kršćanska demokracija koja je bila dominantna stranka od Drugoga svjetskog rata do svog raspada. I tada se predviđao pad te političke ideologije, no to se nije dogodilo. I sad imamo krizu CDU u Njemačkoj, ali opet ne možemo to nazvati slomom - objašnjava Žižić.

Željko Tanjić, rektor Katoličkog sveučilišta

Darko Tomas/Cropix

Cilj je konferencije, ističu organizatori s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, potaknuti argumentiranu i interdisciplinarnu raspravu o odgovorima demokršćanske političke tradicije na društvene probleme u Hrvatskoj i Europi.