U nastavku donosimo:
- što je INA u Siriji stvarno izgradila i zašto je to ključno za hrvatske energetske interese
- koje pregovore vodi Ante Šušnjar i što oni znače za povratak koncesija
- kakvi su pravni i geopolitički okviri PSA ugovora te implikacije za povratak na polja
- gdje se lome interesi MOL-a i hrvatske države u mogućem povratku projekta
- iskustva i stavovi aktera o rizicima, opskrbnim rutama i posljedicama za Rijeku i JANAF
Nije li zanimljivo da je u Lijepoj našoj – zemlji u kojoj skoro pa svaka odluka o cestama, komunalnim projektima ili velikim investicijama, čak i u fazi najave, postaje predmetom živahne javne rasprave – godinama vladala gotovo pa zagrobna tišina o sudbini jedne od najvećih inozemnih investicija u novijoj hrvatskoj povijesti?
INA-ina naftna i plinska polja u Siriji — u koja je kompanija od 1998. do 2012. uložila između 400 i 600 milijuna eura u istraživanje, razvoj 6 zasebnih polja, bušotine, plinovode i prerađivačku infrastrukturu; koja su na vrhuncu, u godinama 2010. i 2011., generirala od 200 do 360 milijuna dolara godišnjeg neto prihoda; i čija je preostala knjigovodstvena vrijednost između 2013. i 2015. otpisana za 3,8 milijardi kuna — jednostavno su kroz godine nestala iz ja...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....