KONAČNO IZLAZIMO IZ KRIZE? Nakon kontinuiranog pada BDP rastao više nego što se očekivalo!

ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je njegov prvi rast nakon pada 12 kvartala zaredom.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 0,3 posto na godišnjoj razini.

Time je gospodarstvo provirilo iz recesije nakon 12 kvartala neprekidnog pada, a rast je i nešto veći nego što se očekivalo.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,2 posto na godišnjoj razini. Pritom je njih četvero očekivalo rast između 0,1 i 1 posto, troje stagnaciju, a jedan pad od 0,3 posto.

Premda je rast BDP-a nevelik, to je treći puta od početka 2009. da je gospodarstvo tehnički provirilo iz recesije. To je prije zabilježilo u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine.

DZS je objavio da je, prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren većim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen padom bruto investicija u fiksni kapital.

Prema proizvodnoj metodi, pak, najveći doprinos rastu BDP-a u tome razdoblju ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva.

Prva procjena DZS-a pokazuje da je BDP u 2014. realno manji za 0,4 posto u odnosu na 2013.

GLAVNI DIREKTOR HUP-a 'Koračamo u vrlo nepovoljnu stagnaciju'

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić blagi rast BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju smatra pozitivnom činjenicom, jer je prekinut niz od 12 uzastopnih kvartala pada BDP-a, ali i upozorava da sada "koračamo u vrlo nepovoljnu stagnaciju po nas".

Majetić napominje da stagnacija slijedom očekivano niskih stopa rasta i dalje znači nazadovanje i zaostajanje za drugim zemljama te daljnji pad hrvatske konkurentnosti.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 0,3 posto na godišnjoj razini.

Time je gospodarstvo provirilo iz recesije nakon 12 kvartala neprekidnog pada, a rast je i nešto veći nego što se očekivalo.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,2 posto na godišnjoj razini. Pritom je njih četvero očekivalo rast između 0,1 i 1 posto, troje stagnaciju, a jedan pad od 0,3 posto.

Premda je rast BDP-a nevelik, to je treći puta od početka 2009. da je gospodarstvo tehnički provirilo iz recesije. To je prije zabilježilo u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine.

"Unatoč ovom malom rastu i optimizmu koji iz toga možemo imati, upozoravamo da je za izlazak iz recesije pred nama još uvijek veliki posao, jer je jedini pravi pokazatelj rasta gospodarstva rast zaposlenosti", ističe Majetić, dodajući da je zbog izostanka ozbiljnijih i snažnijih reformi nemoguće postići značajnije stope gospodarskog rasta koje bi mogle dovesti do znatnijeg smanjenja nezaposlenosti ili poboljšanja standarda hrvatskih građana.

"Poslovna i ulagačka klima i dalje se suočava s dugogodišnjim slabostima i izazovima i nije dovoljno poticajna za brojne domaće i inozemne privatne ulagače pa izostaje doprinos investicija u porastu BDP-a, a hrvatski izvoz ne može u sadašnjem trenutku biti bitan pokretač dinamičnog rasta BDP-a jer je veličinom premali u usporedbi sa sličnim zemljama središnje i istočne Europe, geografski usmjeren na nekoliko tradicionalnih bliskih tržišta, vrlo niske tehnološke složenosti s jako velikim udjelom usluga niske dodane vrijednosti", poručuje Majetić.

Smatra i da je za znatniji napredak i sustizanje razvijenijih zemalja potrebno intenzivirati i produbiti reformske napore u svim kritičnim područjima, jer ako privatni sektor može provoditi brze i kontinuirane promjene da bi preživio ovu duboku krizu, onda nema razloga da na isti način neizbježnim i ozbiljnim promjenama ne pristupi i država.

"Javna vlast, teritorijalni ustroj, tržište rada, fiskalna konsolidacija i sve druge reforme još uvijek čekaju, a nužne su", zaključuje glavni direktor HUP-a.