Kome je Mravak namijenio dva milijuna eura mita?

ZAGREB - Bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak izravno je sudjelovao u namještanju dodjele poslova za HEP , pri čemu je od izvođača radova tražio mito od najmanje 16 milijuna kuna. Nova je to optužba USKOK-a zbog koje je već ranije pritvoreni Mravak danas ponovno priveden na ispitivanje u sjedište USKOK-a, a ujedno su uhićene još tri osobe, direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić, inače brat don Ivana Ćubelića, vikara Splitske katedrale, te predsjednik Nadzornog odbora zagrebačke tvrtke Monting PIM Ljubo Bušić i direktor tog poduzeća Ante Matić.

Kako je ‘izvisila’ Ingra

Prema podacima do kojih su došli istražitelji, Mravak je od dvojice direktora primio 700.000 kuna mita za jedan posao, dok je dogovor o isplati mita od čak 2 milijuna eura za drugi posao propao prvenstveno zbog Mravkove smjene s čela HEP-a, ali i zbog njegova kasnijeg pritvaranja.

“Proviziju” od dva milijuna eura Mravak je trebao dobiti od šefova Monting PIM-a za dobiveni posao izvođenja radova i opremanje postrojenja u termolelektrani Sisak.

Za obavljanje tog posla HEP Proizvodnja je krajem 2007. godine raspisala javni natječaj na čiji je ishod Mravak, kako ga se sumnjiči, izravno utjecao. Zagrebačka Ingra ponudila je cijenu od približno 204 milijuna kuna za izvođenje kompletnih radova. Međutim, predsjednik uprave HEP-a, znajući da nižu cijenu teško može dobiti, nagovorio je šefove Monting PIM-a da daju ponudu nižu od realne.

Monting ulazi u igru

Navodno im je rekao koliko nudi Ingra i predložio da idu s pet posto nižom cijenom te da će im on nakon natječaja osigurati dodatna sredstva aneksom ugovora. Odmah su dogovorili da se aneksom ugovori isplata dodatnih 40 milijuna kuna, s time da Mravku od toga daju dva milijuna eura. Bušić i Matić osumnjičeni su da su prihvatili Mravkove “uvjete”, tako da je Monting PIM zajedno s još jednom partnerskom tvrtkom poslao ponudu s cijenom oko sedam milijuna kuna nižom od Ingrine. U cijeli dogovor Mravak je, prema optužbi, uputio i direktora HEP Proizvodnje Petra Ćubelića.

Tako je fingirana ponuda Monting PIM-a izabrana kao najpovoljnija na natječaju, nakon čega je Ćubelić sredinom 2008. godine uz Mravkovu suglasnost potisao ugovor o izvođenju radova na projektu u termolektrani Sisak vrijedan 197 milijuna kuna.

Problemi su nastali kada je na red došlo dogovoreno zaključivanje aneksa ugovora. Naime, prošle jeseni, nakon što su mediji objavili niz afera vezanih uz čelne ljude HEP-a , Ivan Mravak i nekoliko njegovih najbližih suradnika je smijenjeno.

Nova Uprava HEP-a nije imala nikakav razlog povećavati troškove potpisanog ugovora kojim je predviđena cijena radova po sistemu “ključ u ruke”. Postoje informacije da su šefovi Montinga zajedno s direktorom HEP Proizvodnje Ćubelićem pokušali realizirati cijeli dogovor, kako bi izvođači došli do dodatnih 40 milijuna kuna, a “naručitelji” do svojeg dijela kolača. No, u tome nisu uspjeli.

Tko su politčki pokrovitelji?

Veći dio, 700 tisuća od milijun kuna dogovorenog mita, Mravak je, pak, od istih osoba uspio uzeti u sličnom projektu, vezanom uz radove na postrojenjima zagrebačke Toplane. U tom je slučaju Monting PIM, zajedno s još nekoliko poduzeća, već sudjelovao u izvođenju radova temeljem ugovora iz 2005. godine. Mravak i Ćubelić sjetili su se da bi i tu mogli zaključiti aneks ugovoru i pritom u vlastiti džep izvući HEP-ov novac. Ovoga puta sklopili su koncem 2008. dodatni ugovor vrijedan 30-ak milijuna kuna, od čega su za sebe dogovorili milijun kuna mita.

Direktor Montinga Ljubo Bušić, kako ga se sumnjiči, potom je Ćubeliću i Mravku predao 700 tisuća kuna. Preostalih 300 tisuća kuna trebali su dobiti naknadno.

Zanimljivo je da je HEP sredstva za spomenute projekte morao osigurati dijelom i putem kredita.

No, ni prazna blagajna, ako su sumnje istražitelja točne, Mravku očito nije bila prepreka da izvlači novac iz HEP-a u vlastiti džep. Međutim, da bi “provizije” poput one inkriminirane od dva milijuna eura završile samo u džepovima Mravka i Ćubelića, istražitelji zapravo i ne vjeruju.

Stoga istraga o sumnjivim poslovima HEP-a ide dalje kako bi se utvrdilo kome se sve slijevao novac i postoji li još sličnih fingiranih ugovora. Hoće li trag novca možda dovesti i do mogućih političkih pokrovitelja, tek će se vidjeti.