Komarci iznenada nestali iz Slavonije! Doznali smo što se dogodilo i zašto to nije dobra vijest

Goriva još uvijek ima. Kao i šećera, soli, ulja, brašna, kave... Jest da je skupo, ali količinski se ne oskudijeva. No, ono čega ovog ljeta u Osijeku nema su komarci. Ove godine u istočnoj Hrvatskoj vlada prava nestašica komaraca. Odavno se ne pamti takvo ljeto, ali rijetko koga to iskreno zabrinjava i žalosti. Ljudi mogu u miru uvečer izaći iz kuća, sjesti na terasu, popiti piće, večerati, prošetati, uživati u koncertu na otvorenom, a da se pritom ne moraju "tuširati" repelentima i mlatiti rukama oko sebe tjerajući zujajuće krvopije. Pomalo šokirani ostali su i turisti i gosti Osijeka.

- Pripremili smo se i kupili po tri, četiri doze repelenta, a na kraju ispada da smo bacili novac jer ih nismo nijednom upotrijebili - "žalili" su se sa smiješkom gosti Osječkog ljeta kulture svojim domaćinima kada su shvatili da ovog ljeta nema komaraca. Slično je bilo i na Pannonian Challengeu. Komarci su na ovogodišnjem festivalu ekstremnih sportova u Osijeku bili samo kao nijemi promatrači sa službenog loga festivala jer su njegov zaštitni znak. Građani su, dakle, zadovoljni. No, što je s prirodom? Kako ova situacija utječe na biosferu i ima li kakvih poremećaja?

- Poremećaja je mnogo - kaže Tibor Mikuška, poznati osječki biolog i voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode, ali i odličan poznavatelj Parka prirode Kopački rit, koji je, osim po svojoj famoznoj prirodnoj ljepoti, poznat i kao prostor u kojem se razvija ogroman broj ličinki, a onda i odraslih komaraca.

Tibor Mikuška

Vlado Kos/Cropix/Cropix

- Komarci imaju vrlo veliku svrhu u prirodi jer služe kao hranidbena baza mnogim životinjskim vrstama duž hranidbenog lanca. Ličinke komarca žive u vodi i hrane se planktonom, ali su ujedno i one hrana vodozemcima, gmazovima i ribama, ponajviše ribljoj mlađi, koja se najviše hrani ličinkama komarca i kada ih nema, nastaje poremećaj u hranidbenim lancima. Ribe, naime, pojedu oko 80 posto ličinki komaraca, a sada su ostale bez tog izvora hrane - objašnjava Mikuška. Iz preživjelih ličinki, pak, razvijaju se odrasli komarci, a oni su hrana pticama.

- Prvenstveno lastavicama, ali i šišmišima. Ako nema komaraca i kod njih dođe do poremećaja u prehrani, što onda utječe na uspjeh gniježđenja, jer ako je manje hrane, onda je roditeljima teže othraniti mlade, a to se upravo sada događa. Taj deficit uslijed slabijeg gniježđenja ptica močvarica tek će se osjetiti sljedećih godina - istaknuo je Mikuška, kojeg ova situacija ne raduje.

- U prirodi je sve povezano jedno s drugim, a naravno da postoje i oscilacije. Ovo je takva godina, ali problem nastaje kada se umiješa čovjek i kada negativno utječe na prirodne oscilacije. Na komarce tako negativno utječe konstantno prskanje, a osim komaraca, tako trujemo cijeli sustav hranidbenog lanca na tom području, uključujući i sebe, o čemu nitko ne govori - kaže Mikuška, koji je veliki protivnik tretiranja komaraca jer smatra da oni čovjeka samo iritiraju, "ali nam ne predstavljaju smrtonosni problem".

- Oni su molestanti jer nas samo maltretiraju. Istina je da mogu prenositi bolesti, ali vjerojatnost za to, kao i broj takvih slučajeva, jako je mali. No, time nas plaše i koriste kao izgovor da bismo prskali komarce i trošili novac na njihovo suzbijanje, jer se sve vrti oko novca, pri čemu se taj rad plaća po hektaru, a ne po kvaliteti obavljenog posla. Također je i velika fama da komarci migriraju. To što oni rade nije migracija jer migracija je kada vrsta odlazi s jednog na drugo mjesto i vraća se. Migriraju lastavice, odlazeći preko zime u toplije krajeve. Komarci iz Kopačkog rita, pak, u Osijek ne dolaze svjesno, nego traže izvor hrane i ako malo puše vjetar, on ih nosi dalje nego što su mislili letjeti vlastitim krilima. To je slučajna rasprostranjenost - rekao je Mikuška, koji drži da se u naseljenim područjima od komaraca treba štititi postavljanjem komarnika, nošenjem duge odjeće i uklanjanjem voda stajaćica iz dvorišta, a prirodna područja treba ostaviti netaknuta, jer se tamo broj njihove populacije prirodno regulira.

Velika većina Osječana, s druge strane, zadovoljna je što ove godine nemaju problem s komarcima. Svima je još uvijek u sjećanju lanjsko ljeto, kada je najezda bila nesnošljiva i kada je na komarce potrošeno 5,7 milijuna kuna. Ove godine Grad Osijek je u proračunu osigurao 5,1 milijun kuna, a Vlada je pomogla s dodatnih 2,5 milijuna. Do sada je na preporuke NZJZ Osječko-baranjske županije obavljeno 18 tretmana za što je potrošeno 275.904,13 kn, te za stručni nadzor 27.590,41 kn. Gradonačelnik Ivan Radić ističe da prekobrojnost i najezda komaraca nisu samo javnozdravstveni, nego su i gospodarski problem koji se negativno odražava na kvalitetu života građana Osijeka."

- Zato smo ove godine ušli ozbiljno i na vrijeme u organizaciju Sustava kontrole i tretiranja komaraca. Monitoring je počeo već u ožujku i od tada se redovito na terenu prati stanje prije svega vodostaja rijeka Drave i Dunava, pa samim tim i pojave ličinki komaraca, a dobro posložen sustav, kao i dostatna sredstva donijeli su i prve rezultate. Osijek je bez komaraca, što zamjećuju i pozdravljaju ne samo Osječani nego i svi naši gosti i turisti. Podsjetit ću, u lipnju smo ostvarili 12 posto više noćenja nego u istom mjesecu rekordne 2019. godine - poručio je Radić i dodao da su Grad Osijek i Osječko-baranjska županija zatražili izmjenu Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

- Bezbroj puta mogli smo se uvjeriti na vlastitoj koži da komarci ne poznaju administrativne granice naših općina i gradova. Želimo da se u zakon unesu kaznene odredbe za sve jedinice lokalne samouprave koje ne organiziraju sustav obrane od komaraca - rekao je Radić. Inače, čak 60 posto općina i gradova u Osječko-baranjskoj županiji u svojim proračunima nema planirana dostatna sredstva za tretmane komaraca. Najveći broj njih planira simboličnih deset do pedeset tisuća kuna godišnje.