Kolinda Grabar-Kitarović ove će se godine iseliti iz Predsjedničkog ureda na Pantovčaku, ali odluka o njezinoj novoj rezidenciji još je daleko. Predsjednica nema ništa protiv selidbe u gornjogradski Hrvatski institut za povijest, međutim, mora sačekati formiranje nove Vlade koja će predložiti koje su to potencijalne lokacije za Ured predsjednice Republike, rekao je u utorak Jutarnjem listu jedan od suradnika Kolinde Grabar-Kitarović.
Čini se kako zbog sigurnosnih razloga definitivno otpada kompleks u Visokoj ulici, tako da se počelo govoriti o Institutu za povijest koji se nalazi u blizini, u Opatičkoj ulici iza zgrade Hrvatskog sabora. Kada bi se ondje preselio Ured predsjednice, bilo bi to kao da ona prati lokacije na kojima je djelovao Franjo Tuđman. Jer upravo je Tuđman premjestio predsjednički ured na Pantovčak, a neki se sjećaju da je on, kada se vratio iz Beograda u Zagreb, postao direktor Instituta za historiju radničkog pokreta, koji je skupa s Institutom za suvremenu povijest, preteča današnjeg Hrvatskog instituta za povijest.
Zgrada u kojoj je direktorovao Tuđman sada se spominje kao budući Ured predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Foto: Boris Kovačev / EPH
DUUDI-jev prijedlog
Institut za povijest nalazi se u Opatičkoj 10 na Gornjem gradu, i kao što se opisuje na internetskim stranicama, “to je zgrada bogate povijesti i vrijednosti, a prostorije služe za održavanje znanstvenih skupova i koncerata ozbiljne glazbe”. U Institutu je zaposleno približno 75 povjesničara, povjesničarki i članova stručnih službi, dakle, upola manje nego što ima (otprilike 140 ili malo više) zaposlenih u Predsjedničkim dvorima.
Izgleda da se Kolinda ne bi usprotivila preseljenju u Opatičku ulicu, a njezin spomenuti suradnik kaže da je siguran u dogovor s budućom Vladom “za razliku od prethodne koja je na sve načine pokušavala marginalizirati predsjednicu”.
Foto: Boris Kovačev / EPH
Iako postoje zagovornici teze prema kojoj Ured predsjednice Republike treba ostati na Pantovčaku, a među njima je Mladen Pejnović, ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Pejnović nam je iznio dva prijedloga uz digresiju kako govori kao obični građanin, a ne šef DUUDI-ja.
“Predsjednički ured je građen za predsjedničke potrebe i bilo bi dobro da ostane na Pantovčaku. U tom slučaju trebalo bi izdvojiti tri objekta i dati ih na upravljanje Vladi, a to su kuća u Samoboru, tzv. Zelena vila koju je koristio Vladimir Bakarić te Vila Weiss. Tada bi predsjednica raspolagala glavnom zgradom i aneksom, a moguće je napraviti veliko parkiralište za građanstvo koje posjećuje kompleks na Pantovčaku.”
Potencijalni uredi
U rezervnoj varijanti, moguća je selidba u zgradu Instituta za povijest, iako u užem centru Zagreba, postoji još nekoliko zgrada koje Pejnović vidi kao potencijalne predsjedničke urede:
“Na Trgu burze reprenzentativno je nekadašnje Ministarstvo obrazovanja (kasnije se u spomenutoj zgradi nalazilo Ministarstvo branitelja), kao i zgrada Hrvatske poštanske banke koja se uskoro iseljava iz Jurišićeve. Eventualno i nekadašnji studentski dom na Trgu žrtava fašizma”, glase prijedlozi Mladena Pejnovića.
Palača prebogate povijesti
U Hrvatskom institutu za povijest u utorak nisu mogli potvrditi ni demantirati da će u njihove prostorije, raskošnu povijesnu zgradu u Opatičkoj 10, useliti Ured predsjednice RH. No, donese li se odluka o preseljenju Ureda s Pantovčaku u zgradu na Gornjem gradu, predsjednica će morati udovoljiti nizu prohtjeva. Zgrada u Opatičkoj je, naime, pod zaštitom kao spomenik kulture, pa će se bilo kakve preinake morati provoditi s izuzetnim oprezom. Riječ je o jedinstvenom objektu koji je osmislio Izidor Kršnjavi. Zgradu bogate povijesti i vrijednosti naročito krase Zlatna dvorana, Pompejanska dvorana i Renesansna soba.
Foto: Boris Kovačev / EPH
Palača je sagrađena 1840. godine za potrebe plemićke obitelji Vojkffy-Paravić, a izgradio ju je Aleksandar Brdarić. Od 1882. preuređena je po idejama Hermana Bolléa, što je inicirao Kršnjavi, te je u nju smješten Odjel bogoštovlja i nastave Zemaljske vlade. Palača je i kroz desetljeća često služila kao hram kulture i nastave. Njezine prostorije pravi su mali muzeji jer se unutra nalaze slikarska djela izuzetne kulturne i umjetničke vrijednosti. Tu su radovi Vlahe Bukovca, Bele Čikoša Sesije, Otona Ivekovića, Celestina Medovića. (T. Kukec)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....