KOLIKO SMO USPJEŠNO MATEMATIKOM PREDVIDJELI SASTAV NOVOG SABORA? Stručni suradnici Jutarnjeg analiziraju svoje predikcije i uspoređuju ih sa stvarnim rezultatima

Rezultati izbora ukazali su na par činjenica. Duopol HDZ-SDP s priključenim malim strankama unutar koalicije ostaje dominantan na političkom tržištu, iako samostalno ni jedna koalicija ne može formirati vlast (SDP sa IDS-om i manjinskim listama ima 62 mandata, HDZ s dijasporom 59).

Kao što smo i predvidjeli u našim predizbornim analizama, građani nisu u potpunosti kaznili dosadašnje neuspjehe duopola. Jedan od razloga je dosta stabilno biračko tijelo vodećeg dvojca koji će glasati za njih neovisno o rezultatima vladavine.

Glasovi nisu ‘bačeni’

Drugi razlog je što su obje strane naglašavale politički antagonizam i proizvodnju straha od pobjede druge opcije što je vraćalo kolebljive pristaše u biračku bazu. Dosada je HDZ-u i SDP-u uspijevalo ograničiti uspjeh trećih opcija upravo zbog strategije plašenja biračkog tijela protivnikom. Ali ovaj puta se to pokazalo nedovoljnim da ograniči uspjeh treće opcije, u ovom slučaju velikog iznenađenja izbora - Mosta.

Stvorio se dovoljno veliki kontingent građana koji su ipak glasovali “za”, a ne “protiv”. Građani su prepoznali da im glasovi neće biti bačeni ako ne glasaju za jednu od dvije vodeće stranke kako bi zaustavili drugu.

Od ostalih novih trećih opcija neke su doživjele potpuni debakl (ORaH i Naprijed Hrvatska) dok su prag jedva na par mjesta prošli Bandić, Čačić i Živi zid, što smo mi u većoj mjeri uspješno predvidjeli. Most je stoga prije svega pobijedio sve ostale manje stranke i okupio oko sebe nešto više od 300 tisuća glasača.

Ponovili su uspjeh Sinčića s predsjedničkih izbora 2014., i postali najveći pojedinačni pobjednik među trećim opcijama na svim dosadašnjim parlamentarnim izborima. Iako je koalicija četvorke 2000. imala više mandata (24), ipak se radilo o uspjehu četiri stranke (HNS, HSS, IDS, LS). Takav izniman uspjeh bilo je teško predvidjeti.

Prediktivni model kojega smo napravili za Jutarnji list pokazao se kao najuspješnija metoda predviđanja rezultata izbora. Iako ni naš model, kao ni ankete, nije uspio predvidjeti snažan uzlet Mosta i, budimo realni, pad HDZ-a u odnosu na relativno visoka očekivanja, na razini izbornih jedinica većina predviđanja bila su jako dobra, pogotovo za SDP i za ostale političke stranke.

U idućem setu tablica navodimo distribucije vjerojatnosti za svaku stranku po svim izbornim jedinicama. U prvoj tablici su prikazane vjerojatnosti (u %) za ostvareni ishod za svaku stranku u svakoj izbornoj jedinici.

Tako, primjerice, vidimo da je vjerojatnost da HDZ ostvari sedam mandata u 10. izbornoj jedinici bila 95,7%, što se i dogodilo. S druge strane vjerojatnost da tako jako potone u 1. izbornoj jedinici (na samo 4 mandata) bila je 0,7%. Slično je i za Most.

HDZ ispod predviđanja

Njihov značajan uspjeh u prve dvije jedinice upao je u manje od 0,1% vjerojatnosti, dok su im uspjesi u ostalim izbornim jedinicama imali veće vjerojatnosti, iako i dalje uglavnom na desnim repovima distribucije (iznad maksimalne vjerojatnosti za svaku jedinicu), što znači da ih je model podcijenio.

S druge strane, HDZ-ove vjerojatnosti našle su se na lijevim repovima distribucije (ispod maksimuma za svaku jedinicu), što znači da ih je model precijenio, odnosno da su ostvarili loš rezultat. HDZ je samo u 5., 8., i 9. ostvario scenarij s najvećom vjerojatnošću i niti u jednom slučaju nije premašio očekivanja modela.

Maksimalne vrijednosti

SDP je pak gotovo u svim slučajevima bio blizu maksimalnim vrijednostima svojih distribucija vjerojatnosti, osim u 3. gdje su ostvarili bolji uspjeh od predviđenog, te u 9., i 10., gdje su ostvarili nešto lošiji rezultat od očekivanog, iako tek za ukupno jedan mandat manje nego što smo im predviđali.

Od ostalih valja izdvojiti Živi zid koji je bio uglavnom bio dobro pogođen u većini izbornih jedinica, ali i precijenjen za po jedan mandat u tri izborne jedinice, Čačića koji je bio podcijenjen u 3., te Bandića koji je bio podcijenjen u 2., a svugdje ostalo pogođen. U potpunosti su pogođeni i neuspjeh ORaH-a, kao i rezultati IDS-a i HDSSB-a. Upravo te zadnje tri stranke bilo je i najlakše predvidjeti zbog postojanja podataka o njihovim prethodnim izbornim rezultatima. Ostale treće opcije nisu nam dale tako preciznu mogućnost te je za njih stoga veći naglasak morao biti na anketama, što je uvijek dvojbeno.

Učinak koji je poremetio predikcije modela je veliki broj glasova koje je Most preoteo HDZ-u u većini izbornih jedinica, odnosno u kojima je uspio okupiti biračko tijelo koje u pravilu traži alternativu (300 tisuća glasača koji uvijek traže treće opcije okupili su se oko Mosta).

Kako je distribucija tih glasova ravnomjerno raspoređena po Hrvatskoj, uspjeli su u svakoj jedinici prijeći izborni prag.

Naše intuitivno predviđanje bilo je da će borba za tih 300 tisuća glasova biti između svih trećih opcija (kojih je na ovim izborima bilo više nego ikad prije) i da će upravo ta borba ograničiti rast Mosta.

Facebook podaci

Naša intuicija je bila temeljena na dosadašnjim iskustvima koja se dijelom nisu potvrdila u ovoj procjeni, ali je naša Facebook anketa zato bila iznenađujuće dobra po tom pitanju. Mi smo joj dali premalu težinsku vrijednost u modelu zbog čega smo slabije predvidjeli rast Mosta i pad HDZ-a. Facebook anketa nam je pokazala da je moguće iz naizgled vrlo nereprezentativnog uzorka izvući vrlo smislene podatke jer se najviše usredotočujemo na ispitanike koji su dobri prediktori.

Da smo tu bili fleksibilniji i dopustili veću slobodu u uključivanju rezultata Facebook ankete, naš model bi unutar 4% predvidio točnu raspodjelu svih mandata, uključujući i uspjeh Mosta. Ovo nam je dokaz da online ankete provedene preko Facebooka mogu biti itekako korisne te ćemo ih i ubuduće koristiti.

Konačno, s ovakvim rezultatima iznimno smo zadovoljni ponajviše jer smo našli način kako da dodatno usavršimo naš model i prilagodimo ga različitim faktorima.

Njega ne bi bilo moguće izraditi bez anketa, stoga još jednom naglašavamo kako je naš model nadopuna anketa, nikako zamjena za njih, te kako su ankete istovremeno i nadopuna modela.

Ovakvim suvremenim metodama možemo uz pomoć anketa biti još precizniji u predviđanjima tako nestabilnih kretanja kao što su glasačke preferencije.