KOLIKO HRVATSKI GRADOVI POMAŽU GOSPODARSTVO Mala Komiža daje rekordnih 260 kuna per capita za biznis

Razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta među ključnim su točkama i obećanjima na lokalnim izborima na kojima će se za jedan mjesec većina aktualnih gradonačelnika boriti za još jedan mandat. Gradonačelnik.hr analizirao je, stoga, koliko su aktualne gradske vlasti iz proračuna izdvojile kako bi olakšale poslovanje poduzetnicima.

Analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna, i to za razdoblje od 2013. do 2015. (podaci za 2016. još nisu objavljeni), i istražili tko je u kontinuitetu najviše ulagao u poduzetnike. Uzeli smo prosjek izdvajanja za subvencije za poduzetnike tijekom tri godine i promatrali udio u proračunu, koji je također prosjek posljednje tri godine.

I obrovac solidan Prema tim podacima, za poduzetnike su tijekom proteklog mandata najviše izdvajali mali i srednji gradovi. Jedini veliki grad koji se plasirao u top deset kad se gleda per capita kriterij je Pula. Kao rekorder po subvencijama poduzetnicima u ovom mandatu ističe se, pak, Komiža, koja je tijekom navedene tri godine za poduzetnike izdvajala 396.666 kuna, što je pak 4,80 posto njihova prosječnog godišnjeg proračuna od 8,259.594 kuna. U što se najviše ulagalo i kojim mjerama na Komiži potiču svoje poduzetnike, nismo uspjeli doznati jer nam iz gradske uprave nisu odgovorili na upit.

Nakon Komiže, najviše je za poduzetnike izdvojio Obrovac - 3,35 posto, Valpovo - 2,69 posto te Šibenik - 2,14 posto, odnosno u prosjeku 3,966.673 kuna na godinu.

Gradonačelnik Šibenika Željko Burić ističe da šibensko gospodarstvo počiva na djelatnosti malih i srednjih poduzetnika koji zapošljavaju čak 98,5 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu. Riječ je o tvrtkama koje imaju od 50 do 150 radnika koje ostvaruju gotovo 99 posto gospodarskih prihoda.

- Ključnu ulogu u tome preuzela je Poduzetnička zona Podi, koju je Agencija za investicije i konkurentnost prije dvije godine proglasila najboljom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj. Uskoro će zona koja se proteže na površini od 5,5 milijuna četvornih metara produljiti listu tvrtki koje u njoj uspješno posluju na 33, odnosno 35 te povećati broj zaposlenika sa 900 na očekivanih 1300 - kaže gradonačelnik, istaknuvši da se u Šibeniku očekuje otvaranje 400 novih radnih mjesta. Na Podima je, naime, upravo pogon tvrtke Industrius, koja će zaposliti 80 radnika, a uskoro se očekuje i otvaranje tvrtki IDS i Hidraulika Kurelja.

Samobor Nakon Šibenika, na petom mjestu je Samobor, s izdvajanjem od 2,11 posto, odnosno u prosjeku 3,740.056 kuna godišnje.

Gradonačelnik Krešo Beljak ističe da se pozitivni gospodarski trendovi u Samoboru očituju i u smanjenju nezaposlenosti.

- Potvrda je to kako se isplate mjere koje provodi Grad. To su potpore kapitalnim ulaganjima gospodarskih subjekata, potpore kojima se potiču nova zapošljavanja, mjere oslobađanja gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnom djelatnošću od plaćanja komunalnog doprinosa te smanjenje cijena zakupa terasa za ugostitelje - kaže Beljak.

Nakon Samobora, u top deset po izdvajanju za poduzetnike plasirali su se Čabar - 1,95 posto, Buzet - 1,72 posto, Otok - 1,70 posto, Požega - 1,68 posto te Omiš sa 1,52 posto proračuna.

2600 poduzetnika Kao što je već navedeno, jedini veliki grad koji je ušao u top deset, i to kad se gleda izdvajanje po glavi stanovnika, je Pula - s prosječnim izdvajanjem od 71 kune po stanovniku godišnje za poduzetnike. Gradonačelnik Boris Miletić ističe da je Pula prvi grad u Hrvatskoj po broju poduzetnika. - Riječ je o rekordnih 67 poduzetnika na 1000 stanovnika, ukupno 2600 poduzetnika koji zapošljavaju više od 13.000 osoba - ističe Miletić.

Osim Pule, u top deset po per capita kriteriju su Komiža, Obrovac, Buzet, Mali Lošinj, Samobor, Šibenik, Čabar, Vis i Novi Vinodolski.