KOLIKO ĆE UBUDUĆE ZARAĐIVATI UMJETNICI I HONORARCI Estradni umjetnik koji je zaradio dva milijuna kuna sada ne plaća ni lipe poreza po najvišoj stopi!

Predstavnici tridesetak udruga sastali su se danas s ministricom kulture dr. Ninom Obuljen-Koržinek kako bi izrazili negodovanje prijedlogom porezne reforme koji predviđa uvođenje plaćanja doprinosa na autorske i umjetničke honorare. Udruge su također dale svoje primjedbe i na prijedlog da se na jedinstven način oporezuju svi dohoci na kraju godine po stopama po kojima se oporezuje i plaća onih u stalnom radnom odnosu.

Prema našim izračunima, mjesečni honorar autora (npr. prevoditelja) u iznosu od 7000 kuna bruto, koji sada iznosi 5628 kuna neto, past će između 300 i 570 kuna neto, ovisno o tome hoće li poslodavac pristati povećati svoj ukupan trošak za davanja za zdravstveno osiguranje ili će naprosto smanjiti bruto iznos za taj iznos kako bi mu ukupni trošak ostao isti. Zdravstveni se doprinos, naime, plaća na bruto plaću i snosi ga poslodavac. Budući da se sada doprinosi na autorske i umjetničke honorare ne plaćaju, ukupni trošak poslodavca jednak je iznosu bruto plaće. Nakon reforme na taj iznos trebali bi plaćati još 7,5 posto za zdravstveno.

25 posto

Umjetnički honorar s istim brutom pao bi za 190 do 390 kuna, no honorari temeljem ugovora o djelu, na koje su se i dosad plaćali doprinosi, trebali bi porasti, jer su doprinosi prepolovljeni: umjesto 15 posto za zdravstveno plaćat će se 7,5 posto, a umjesto 20 posto za mirovinsko plaćat će se 10 posto. Tako bi neto iznos osobe s ugovorom o djelu i ugovorenim bruto honorarom od 7000 kuna trebala nakon reforme primati oko 4600 umjesto 4000 kuna.

Novost, koja će najviše pogoditi one s visokim honorarima, poput pojedinih estradnih umjetnika, te one koji su stalno zaposleni i imaju visoka primanja, a uz to zarađuju i putem autorskih ugovora, poput sveučilišnih profesora, jest oporezivanje svih prihoda po poreznoj prijavi na kraju godine po stopama od 24 i 36 posto.

Naime, kako objašnjava porezna stručnjakinja Marija Zuber, osobe koje primaju autorske ili umjetničke honorare na dobar dio honorara (30 posto za autore i 55 posto za umjetnike) uopće ne plaćaju porez. Na preostali dio uvijek plaćaju 25 posto, bez obzira na to koliko ukupno zaradili.

Ni lipe poreza

- Estradni umjetnik koji je zaradio dva milijuna kuna sada ne plaća ni lipe poreza po najvišoj stopi, jer nije dužan podnositi poreznu prijavu u kojoj bi se zbrojili svi prihodi te razrezao porez po različitim stopama - objašnjava Zuber.

Slično je i sa sveučilišnim profesorima kojima se prihodi od plaće i honorara ne zbrajaju, jer ne moraju podnositi prijavu te, bez obzira na ukupni iznos, ne plaćaju porez po najvišoj stopi.

Primjerice, estradni umjetnik s ukupnim honorarima od dva milijuna kuna na ime poreza kroz godinu plati oko 250.000 kuna: na svoj neto iznos plati oko 14 posto državi. Stalno zaposlena osoba s plaćom od 10.000 kuna neto državi na ime doprinosa i poreza daje još 75 posto tog iznosa!

Osobni odbitak

Nakon reforme, umjetnicima i dalje ostaje 55 posto neoporezivog prihoda i tek kad im se od bruto iznosa oduzme 55 posto, dobiva se osnovica za plaćanje doprinosa, a tek kad se od tog iznosa oduzmu doprinosi, dobiva se osnovica za porez. Ipak, ovim promjenama umjetnik s prihodom od dva milijuna kuna bruto državi će plaćati oko 137.000 kuna poreza i doprinosa više nego dosad.

- Prijedlozi iz porezne reforme pogodit će najviše one kojima je dohodak - dakle ukupni bruto iznos umanjen za paušalne odbitke i doprinose - veći od 255.600 kuna godišnje. Procjenjuje se da će to najviše osjetiti sveučilišni profesori, konzultanti, članovi nadzornih odbora i upravnih vijeća, novinari u radnom odnosu koji dodatno rade putem autorskih ugovora - kaže Zuber.

Dosad su porezne prijave samoinicijativno podnosili samo oni s neredovitim ili niskim honorarima. Njima se to isplatilo: prijavom poreza imali su pravo od porezne osnovice odbijati i osobni odbitak (sad iznosi 2600 kuna mjesečno, a ubuduće će iznositi 3800 kuna, uvećan za moguće olakšice na djecu i druge uzdržavane članove obitelji) te koristiti blagodat plaćanja poreza i po nižoj stopi od 12 posto. Primjerice, na račun toga, osoba s autorskim honorarom od 84.000 kune bruto godišnje (7000 kuna bruto mjesečno) dobivala je na ime povrata poreza nešto više od 12.000 kuna godišnje. Prema prvim izračunima, povrat bi trebao ostati otprilike isti i nakon početka provođenja porezne reforme.

Teći će im staž

Međutim, onima s vrlo visokim honorarima i onima kojima su (visoki) honorari bili dodatak relativno visokim stalnim plaćama te se blagodati nisu isplatile, jer bi se njihov efekt gubio zbog obveze plaćanja poreza po najvišoj stopi.

Uvođenjem doprinosa na umjetničke i autorske honorare počet će osobama kojima je to jedini prihod teći i staž, koji su dosad najčešće ostvarivali putem profesionalnih udruga. Tako bi za svaku zarađenu prosječnu bruto plaću (oko 7700 kuna) dobivali po mjesec dana staža. Primjerice, osoba koja je kroz godinu zaradila 84.000 kuna bruto (bez obzira na to je li ih zaradila jednokratno ili kroz više honorara) stekla bi oko 11 mjeseci staža.

--------------------------------

Umjetnik s prihodom od dva milijuna kuna bruto državi će plaćati oko 137.000 kuna poreza i doprinosa više

Prevoditelj,

autorski honorar od 7000 kuna bruto, u gradu s prirezom od 12 posto:

SADA: 5628 kuna neto

NAKON REFORME: 5324,60 kuna neto

NAKON REFORME 2: 5058,36 kuna

(ako poslodavac ne namjerava ukupni trošak plaće prevoditelja povećati za 7,5 posto doprinosa za zdravstveno, koji se plaća na bruto plaću, već želi da mu ukupni trošak ostane 7000 kuna kao i do sada)

--------------------------------

Umjetnik,

honorar od 7000 kuna bruto, u gradu s prirezom od 12 posto:

SADA: 6118 kuna neto

NAKON REFORME: 5923 kune neto

NAKON REFORME 2: 5728,35 kuna neto

(ako poslodavac ne namjerava ukupni trošak plaće umjetnika povećati za 7,5 posto doprinosa za zdravstveno, koji se plaća na bruto plaću, već želi da mu ukupni trošak ostane 7000 kuna kao i do sada)

--------------------------------

Konzultant,

honorar od 7000 kuna bruto temeljem ugovora o djelu, u gradu s prirezom od 12 posto:

SADA: 4032 kune neto

NAKON REFORME: 4606 kuna neto

--------------------------------

Estradni umjetnik,

godišnji honorar od 2.000.000 kuna bruto, u gradu s prirezom od 12 posto

SADA: 1,748.000 kuna neto

NAKON REFORME: 1,611.632 kune neto

--------------------------------

Sveučilišni profesor,

stalno zaposlen, koristi olakšicu na jedno dijete, u gradu s prirezom od 12 posto

- ima neto plaću od 12.000 kuna (bruto 18.382 kune) te autorske ugovore ukupne vrijednosti 120.000 kuna bruto

SADA: 240.480 kuna godišnja neto plaća

NAKON REFORME: 231.917 kuna neto plaća (zbog više plaćenih doprinosa)