KOLAPS HITNE POMOĆI Zbog više od milijun nepotrebnih intervencija u 2012. sve što nije hitno od sada se naplaćuje!

Od milijun i pol intervencija hitne pomoći, što uključuje preglede u ambulanti i izlaske na teren, u Hrvatskoj tijekom 2012. godine čak 67 posto, odnosno milijun intervencija bilo je nepotrebno. Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) gdje tvrde da je milijun građana svoje zdravstvene poteškoće bez problema moglo riješiti u ordinaciji obiteljske medicine.

Ambulante hitne pomoći tijekom prošle godine posjetilo je još manje pacijenata kojima je uistinu potrebna hitna pomoć. Svega 18 posto.

- Zbog obrada pacijenata kojima nije potrebna hitna intervencija pate pacijenti kojima je život ugrožen. Jer ukoliko u ambulanti imate pacijenta kojem ispirete uho, a zovu vas da odete kod pacijenta kojem je život ugrožen gubi se dragocijeno vrijeme - objašnjava ravnateljica HZHM Maja Grba Bujević.

Podaci HZHM također govore kako u prosjeku kroz ambulante hitnih pomoći diljem Hrvatske dnevno prođe između 80 i 130 osoba.

- U Dubrovniku, primjerice, i bez turista dnevno u ambulanti bude 130 ljudi. Od toga ako gledamo statističke podatke tek je nešto više od 30 uistinu hitnih pacijenata. To je na žalost luksuz koji si pacijenti dozvoljavaju kako ne bi čekali kod svog doktora - kaže Grba Bujević.

Kada se u obzir uzmu ovi podaci onda sveopće čuđenje nad cjenikom koji je u Zavodu za hitnu medicinu u Zadru stupio na snagu početkom lipnja i nije udar na džepove građane. Naime, zadarska hitna počela je naplaćivati svim pacijentima koji nisu hitni preglede koje obavljaju. Bez obzira jesu li osigurani ili ne. Cjenik je legalan i donosi ga Upravno vijeće. Jedino što iznenađuje je 1800 kuna koliko po tom cjeniku stoji reanimacija.

- To ne znači da će netko naplatiti reanimaciju pacijentu. To je cijena koja će se naplatiti od HZZO-a - kaže Grba Bujević i dodaje kako bi se trebao jedinstveni cjenik u cijeloj Hrvatskoj.

U hitnim stanjima liječnik je dužan pružiti pomoć svakom bolesniku bez odlaganja.

- Usluge zbrinjavanja pacijenata sa hitnim stanjima se ne naplaćuju. Sve druge usluge koje nisu povezane sa zbrinjavanjem hitnih stanja se mogu naplatiti - kažu u HZHM.Tako da cjenik usluga prema HZHM nije sporan.

Upravo iz tog razloga je, kaže ravnateljica zadarske hitne Davorka Krnčević, napravljen cjenik i naplaćuju se pregledi.

- U izvješćuu o provedenom nadzoru utvrđeno je da je u raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji veliki broj slučajeva evidentiran kao ‘nehitni’ što je u suprotnosti s osnovnom namjenom djelatnosti hitne medicine - kaže Krnčević. Dodaje kako je analizom utvrđeno da je od ukupnog broja pruženih usluga u sobi za reanimaciju i po pozivima za hitne intervencije više od 80 posto nehitnih stanja.

Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije tako prema odluci Upravnog vijeća svoje usluge naplaćuje: pacijentima koji nemaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj i pacijentima koji imaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, a po prirodi slučaja ne spadaju u hitne.

No, u određenim situacijama naplaćuje se i osiguranim osobama.

- Službujući liječnik dužan je pregledati pacijenta i utvrditi stupanj hitnosti. Ukoliko unatoč upozorenju službujućeg liječnika koji je prethodno pregledao pacijenta, pacijent zahtjeva usluge koje po svom karaketru ne spadaju u hitne intervencije, odnosno usluge koje su izvan standarda prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, troškove tih usluga snosi osobno i u cijelosti - objašnjava Krnčević.

Ravnateljica zagrebačke hitne, Slobodanka Keleuva također ne vidi ništa sporno u cjeniku osim naplate reanimacije što smatra skandaloznim.

- Reanimacija ili vraćanje u život pacijenta itekako je posao hitne pomoći i kao takva ne smije biti naplaćena niti uvrštena na nikakav cjenik. To je naprosto posao hitne pomoći - kaže Keleuva i dodaje kako u Zagrebu nitko od pacijenata ne plaća njihove usluge, čak niti stranci.

Nužno je da se izdradi jedinstveni cjenik prema kojem bi bilo navedeno koliko plaćaju osobe bez osiguranja, stranci ali i osigurane osobe koje zagušuju hitnu pomoć sa dijagnozama koje bi trebali riješavati liječnici opće medicine, smatra.