Ključna pitanja nakon objave snimke Bezukovog napada: Što nedostaje da bi to bio terorizam?

Pola sata nakon što je Mevlid Jašarević 2011. godine ispucao 105 metaka na američku ambasadu u Sarajevu napad je definiran kao teroristički.

Sedam dana nakon što je Danijel Bezuk napao zgradu hrvatske Vlade i policijsko osiguranje s čvrstom namjerom da ubije policajca, DORH i Vlada ne žele jasno definirati njegovo djelo terorističkim.

U nastavku je devet pitanja i odgovora koji pojašnjavaju je li ovdje riječ o terorizmu.

Što znači kad policija kaže da događaj ima modalitete terorističkog djela?

Ravnatelj policije zapravo izbjegava nabrojati koji su modaliteti terorističkog djela u ovom slučaju. Javno objašnjava kako ovo nije izdvojeni napad na jednog policajca, da su napadnuta tri pripadnika osiguranja Vlade, da ne može demantirati da je napadač želio ući u zgradu Vlade. Ipak, ravnatelj Nikola Milina tvrdi kako "zasad službeno ovo djelo još uvijek nije klasificirano kao kazneno djelo protiv čovječnosti".

Kako Kazneni zakon definira počinjenje terorističkog djela?

Riječ je o članku 97. Kaznenog zakona u kojem, između ostalog, stoji da je počinitelj terorizma onaj "tko s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva (...) ili ozbiljnog narušavanja temeljnih ustavnih, političkih, gospodarskih ili društvenih struktura" počini napade na život kako bi prouzročio smrt, uništenje državnih ili javnih objekata.

U ovom slučaju Bezuk je zastrašio stanovništvo, ozbiljno je narušio političke i društvene strukture, napao je policajca s namjerom da ga ubije te je uništavao zgradu Vlade. Tijek napada pokazuje da je to činio s namjerom.

Što znači kada DORH kaže da se pucanje na zgradu Vlade automatski ne smatra terorizmom?

Predstavnik DORH-a tvrdi kako to nije dovoljno, nego su bitni način izvršenja i motiv. To je djelomično usporedivo sa slučajem zalijetanja automobilom u vrata Sabora 2008. godine. Tada se napad nije povezivao s terorizmom, nego je bila riječ o izražavanju nezadovoljstva zbog nedodjeljivanja statusa ratnog vojnog invalida. Uz to, bila je riječ o psihički poremećenoj osobi. I u tom je slučaju za klasifikaciju čina bilo važno utvrđivanje motiva.

Je li napadač htio ući u Vladu i ako jest, što bi to značilo u smislu kvalifikacije djela?

Da, Bezuk je želio ući u Vladu, što se na snimci javno vidi, ali je odbijen policijskom pucnjavom. Njegov povratak, nakon što je stavio novi okvir metaka u pušku, sugerira da mu je to bila namjera, ali je ponovno odbijen policijskom vatrom. Ravnatelj policije tvrdi kako ima indicija da mu je to bila namjera.

Govori li u prilog tezi da se radi o terorističkom napadu činjenica da je pucao isključivo na zgradu Vlade i policajce, a ne na civila?

Da. Na snimci se jasno vidi da mu je meta policajac. Očita je njegova namjera da ga ubije jer cilja i puca u njega dok on pokušava ranjen pobjeći puzanjem po tlu. Civilna osoba koja mu je najbliža, Bezuku uopće nije bila u fokusu.

Koje bi bile posljedice kada bi istraga pokazala da je doista riječ o terorističkom napadu?

Posljedice bi ovisile o tome je li Bezuk djelovao kao "vuk samotnjak" bez direktnih pomagača i poticatelja ili nije. No, to bi imalo velike reperkusije na političku i društvenu scenu. Takva kvalifikacija dovela bi do novih političkih obračuna, a posljedično bi mogla dovesti do represivnijeg odnosa prema slobodi govora i slobodi kretanja. To bi bio velik udar za desni spektar društva koji sada praktički brani ovaj Bezukov čin jer bi teško mogli politički iskorištavati evidentnu namjeru ubojstva policajca i pravdati je nekim socijalnim i društvenim problemima u državi.

Što bi sve istraga trebala pokazati da bi se moglo očekivati da to bude proglašeno terorističkim činom?

Službeno, tvrde policija i DORH, motiv je najvažniji dokaz za klasifikaciju nekog djela terorističkim. Žele dokazati da je Bezuk zaista imao motiv za ubojstvo premijera ili nekog drugog visokog dužnosnika. No, za kvalifikaciju nekog kaznenog djela ponekad nisu potrebni samo čvrsti direktni dokazi, nego i čvrste indicije i sporedni čvrsti dokazi, čega sad ima u velikom broju.

Upućuje li ponašanje napadača na kvalifikaciju djela kao terorističkog napada?

Da. Prema svim dostupnim informacijama, Bezuk se prilično detaljno pripremio napad. Unaprijed se informirao o meti napada, detaljno je isplanirao rutu kretanja, a izvršenju je pristupio vrlo hladnokrvno i nije se uspaničio kada su mu policajci uzvratili vatru. Na snimci se vidi da je prije vježbao pucanje i baratanje kalašnjikovom.

Je li napadač izvikivao neke političke ili druge parole i poruke?

O tome nema informacija. Nadzorne kamere nemaju tonski zapis, a policija o tome zasad ne želi govoriti.