Klimatolog odgovorio ministru: ‘Protugradne rakete nisu učinkovite, a mogu i drugdje napraviti štetu‘

Nakon što je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro u utorak tijekom obilaska općine Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji rekao da bi on uvažio želje ljudi koji se od tuče žele braniti znanstveno neutemeljenim protugradnim raketama, klimatolog i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Branko Grisogono rekao je u srijedu za HRT da protugradne rakete nisu učinkovite.

- Protugradne rakete nisu dovoljno dokazane kao učinkoviti pristup. One mogu funkcionirati u laboratorijskim uvjetima, ali su metode iz 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća zastarjele - rekao je prof. dr. sc. Branko Grisogono.

Grisogno je korištenje takvih raketa usporedio s liječenjem tumora metodama iz sredine prošlog stoljeća, naglašavajući zastarjelost i nedostatak stvarne učinkovitosti ovih sustava.

Unatoč tvrdnjama nekih susjednih zemalja poput Srbije i BiH o učinkovitosti protugradnih raketa, Grisogono ističe da nema potvrđenih dokaza za takve tvrdnje.

- Kod njih je 2014. godine više ljudi stradalo od poplava i leda nego što je bilo kod nas - rekao je Grisogono te dodao da susjedne zemlje ne provode detaljna statistička istraživanja kako bi potvrdile učinkovitost tih metoda.

Grisogono je također upozorio na moguće negativne posljedice korištenja protugradnih raketa, ističući da one mogu stvoriti štetu na drugim lokacijama.

- Te rakete mogu štititi našu savjest, da smo učinili sve, ali ishod ne mora biti pozitivan - rekao je te dodao: "Čak se može napraviti šteta na nekom drugom lokalitetu."

- Rakete djeluju samo na jedan dio razvoja oblaka, tzv. mikrofiziku, ali ne utječu na turbulenciju, jake vertikalne mlazove, propade, srednje vjetrove ili rotaciju vjetra u superćelijama, pojasnio je Grisogono. Znanstveno je dokazano da te rakete nemaju znatniji utjecaj na te fenomene, zbog čega su Amerikanci prestali s istraživanjima početkom 70-ih godina prošlog stoljeća - rekao je Grisogono za HRT.

Grisogono je naglasio potrebu za prilagodbom poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama.

- Naši poljoprivredni fakulteti proučavaju sorte koje će se bolje ponašati nakon prolaza superćelijskih oblaka - rekao je Grisogono, ističući rad Sveučilišta u Osijeku i Zagrebu.

Predložio je uvođenje zaštitnih mreža za manje poljoprivredne površine i poboljšanje suradnje s osiguravajućim društvima kako bi se smanjila šteta od nevremena.

Grisogono je podržao ideju o formiranju ministarstva za klimatske promjene koje bi se bavilo organizacijom života u uvjetima sve češćih i intenzivnijih klimatskih promjena.