Kiša koja danima pada na vrgoračkom području s kraćim prekidima, od dan ili dva, doslovno je potopila vrgoračka krška polja, Jezero, Rastok i Buninu. Sve je pod vodom, od Rašćana do Staševice i Oraha. U brdsko-planinskim selima na udaru su i oni izvori iz kojih voda nije protekla desetljećima.
Točno u ovo vrijeme prošle godine Kokoriće je pogodila biblijska poplava, no na sreću ovih dana sve je pod kontrolom, kaže nam Vojko Pervan.
- Voda još nije prošla most na Betini, ako prođe, onda će biti problema - objašnjava Pervan koji je prvi signal za probleme u legendarnoj dolini ćupova.
No, malo južnije do Kutca ne može se doći preko Bunine, već isključivo cestom od Vinskog mosta, vode ima na kolniku, ali može se još voziti.
Šumski put
- Prolazimo nekako, ali sad bi valjalo zlata da se šumski put kojeg su probile Hrvatske šume tamponira, ovako ljudi prolaze na svoju odgovornost. Ako kiša nastavi ovim tempom padati, bojim se da se će se podići razina vode na cesti od Vinskog mosta, a onda ćemo biti u problemima.
Stoga još jedanput apeliram na sve da se nekako pronađu sredstva i tamponira ova obilaznica preko Bunine koja je probijena kao šumski put - naglašava Ivica Tolić iz Kutca, inače djelatnik MUP-a.
Prometni znakovi
Ako želite doći od Podprologa do Oraha ili obrnuto preko Rastoka, trebat će vam doslovno dobar brod, Matica se izlila preko cijelog Rastoka, a na Vrgorskom mostu samo prometni znakovi vire iz vode. Slična situacija je ako krenete od Draževitića do Lukavca, preko Jezera. Upravo u ovom najplodnijom polju u kojem su gotovo sve poljoprivredne površine obrađene pod vodom je nekoliko milijuna trsova vinove loze.
- U dijelu Jezera, koji pripada Vrgorcu, od 970 hektara, pod vodom je oko 450 hektara, u Rastoku je pod vodom 350 hektara, a u Bunini 20 hektara. Po mojoj procjeni, na vrgoračkom dijelu Jezera pod vodom je oko 1,5 milijun trsova vinove loze, a u drugom dijelu polja koji pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji oko tri milijuna čokota.
Poljoprivrednici
Voćke su manje zastupljene na dijelovima koji su potopljeni - kaže dipl. ing. Goran Franić, stručni suradnik za poljoprivredu u Gradu Vrgorcu, te nastavlja:
- Ove poplave na vinovoj lozi neće pričiniti nikakve štete, jer je loza u ovom trenutku otporna na poplave, ali štete su višestruke, rekao bih katastrofalne za gospodarstvo Vrgorca i njegove nezaposlene stanovnike. Vjerojatno se pitate - kako? Ako svake godine po nekoliko puta poplavljuje Jezero i Rastok, jer nije riješena odvodnja viška voda.
Mnogi poljoprivrednici ne mogu uzgajati neke visoko produktivne poljoprivredne kulture kao što su jagode, plastenički uzgoj povrća..., nego su primorani saditi vinovu lozu, a o njezinoj isplativosti dalo bi se razgovarati.
Vrijeme je da se konačno trgnemo i za buduće naraštaje riješimo pitanje poplava u vrgoračkom kraju - zaključio je dipl. ing. Franić. Nadamo se da će u Hrvatskim vodama netko pročitati ovaj tekst, jer iz godine u godinu obećavaju rješavanje ovog problema, a nikako se s njim uhvatiti u koštac.
Inače, po novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivredne površine u Jezeru i Rastoku su kategorizirane kao visoke kvalitetne, a pod vodom su nekoliko mjeseci godišnje. Mali apsurd, zar ne?!