KARTICE PEGLAMO SVE VIŠE Unatoč tome, novi podaci otkrivaju prave razmjere krize

Unatoč dugogodišnjoj krizi, kartično poslovanje u Hrvatskoj i dalje se kreće uzlaznom putanjom. Ipak, prosječna potrošnja po karticama se smanjuje.

Pokazuje to novo istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK), prema kojem je prosječna vrijednost kartične transakcije u Hrvatskoj u prvom polugodištu ove godine bila 5,1 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju. Tako je prosječno “peglanje” kartica na POS uređajima u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem polugodištu vrijedilo 223 kune po računu, a u istom razdoblju prošle godine bilo je 12 kuna veće, odnosno iznosilo je 235 kuna. Prva polovica ove godine donijela nam je i smanjenje prosječne vrijednosti transakcije na banomatima.

Manji iznosi potrošnje po karticama posljedica su recesije, iz koje Hrvatska nikako da ispliva već šestu godinu zaredom.

Kriza se posebno teško prelomila preko džepova građana, od kojih mnogi već godinama kupuju samo ono najosnovnije.

Unatoč tome, kartično poslovanje u Hrvatskoj nastavlja rasti. Potkraj lipnja u Hrvatskoj je, prema podacima HGK, bilo gotovo 8,6 milijuna kartica, što je tri i pol puta više nego krajem 2000., kada ih je bilo nešto više od 2,4 milijuna. Glavninu tog broja, više od tri četvrtine, čine debitne kartice banaka, što je rezultat tehnološkog napretka, o čemu svjedoči rast broja bankomata od 5,3 puta u usporedbi s krajem 2000. godine, te povećanje broja POS terminala za čak 10,5 puta. No, znatan je rast u istom razdoblju ostvaren i kod kreditnih kartica.

Osim broja kartica, u Hrvatskoj nastavlja rasti i broj trasnakcija koje se njima obavljaju, kao i ukupna vrijednost kartičnih transakcija. Podaci HGK pokazuju da je u prvoj polovici ove godine karticama izdanim u Hrvatskoj obavljeno ukupno 159,7 milijuna transakcija, što je 7,7 posto više nego u istom, razdoblju prošle godine.

Malo manji rast, 3,6 posto, u istom je razdoblju ostvaren kod ukupne vrijednosti kartičnih transakcija, koje su u prvoj polovici ove godine dosegnule vrijednost od 57,99 milijardi kuna. Više od tri petine tih transakcija odnosi se na podizanje gotovine u Hrvatskoj i inozemstvu, a ostatak na plaćanje karticama.