Nova karta otkriva zapanjujući broj izoliranih mjesta u Hrvatskoj: gotovo petina ih je u jednoj županiji

U Hrvatskoj postoji 6757 naselja, njih 738 je izolirano. Dakle, svako deveto.

Rezultati su to sociološkog istraživanja demografa, dr. sc. Nikole Šimunića, objavljenog na portalu Sociologija.hr. Kako je to na karti RH i prikazao, izolirana mjesta nalaze se u 18 županija od njih 21. Gotovo 20 % nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, dok, zanimljivo, tri županije gdje nema izoliranog naselja jesu Međimurska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka.

- U kojim naseljima stanovnici svakodnevno plaćaju najveću “cijenu prostora” samo zato što ondje žive?, pita se znanstvenik.

14000 sati vožnje

Za početak, Šimunić objašnjava što se misli pod pojmom izoliranosti.

- Na razini svakodnevnog života to znači da stanovnici pojedinih naselja do hitne medicinske pomoći, srednje škole, županijske administracije ili državnih institucija putuju znatno dulje nego stanovnici većih gradova, piše Šimunić za Sociologiju.hr.

Izračunao je da samo putovanje od svih 6.757 naselja do Zagreba traje ukupno 14.196 sati, odnosno gotovo godinu i osam mjeseci neprekidne vožnje. No, dakako, u obzir nije uzeta samo udaljenost od glavnog grada, nego i dostupnost različitih razina uprave, kvalitetu prometne mreže, ali i osjećaj periferije koji proizlazi iz dugotrajne prostorne i društvene marginalizacije.

Koliko je vidljivo iz Šimunićeve mape, posebno se ističe Banovina, te južni i jugoistočni dijelovi Karlovačke županije, a velika koncentracija izoliranih naselja nalazi se u istočnom dijelu Zadarske županije, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, odnosno šire područje Gračaca i okolnih planinskih naselja i Dalmatinskom zaleđu. Ali izolirana naselja, prema istraživanju, postoje i u Zagrebačkoj županiji.

Velika koncentracija vidi se i u Lici, prema Gospiću i dalje prema unutrašnjosti, potom na karti se vidi visoka koncentracija u Gorskom kotaru i unutrašnjosti Primorsko-goranske županije, kao i u pojedinim dijelovima Hrvatskog primorja. Izolirana su i naselja na većem dijelu Cresa, Zadarskog arhipelaga, Hvara i Pelješca, dok ih gotovo nema na Krku, Braču, Ugljanu, Pašmanu, ali i udaljenom Lastovu.

Panorama otoka Cresa snimljena iz zraka

Sandro Puncet/cropix/Cropix

Nije važna samo udaljenost

Način kako je došao do tog izračuna je kompleksan. Polazi od teze da se izoliranost naselja u Hrvatskoj mogla kvantificirati kroz vrijeme putovanja do ključnih administrativnih središta, odnosno općinskog ili gradskog sjedišta, sjedišta županije i državnog središta.

Pojednostavljeno, za svako hrvatsko naselje, dakle njih gotovo 7000, Šimunić je klasificirao, osim udaljenosti, i prometnu mrežu, konfiguraciju terena i kvalitetu cesta. Uzeo je u obzir što razine uprave, ponaosob, nemaju "jednaku težinu u svakodnevnici stanovnika". Primjerice, Zagreb kao državno središte po pitanju specijaliziranih usluga, pa se takve samo tamo mogu naći.

- Mnogi će očekivati da su izolirana naselja koncentrirana isključivo na otocima ili uz državnu granicu. Međutim, karta pokazuje da se pojedina izolirana naselja nalaze i u neposrednoj blizini Zagreba, piše Šimunić.

U tom kontekstu, naselja mogu biti u blizini velikih prometnih pravaca ili većih gradova, ali su administrativno vezana za udaljena središta. Tako potvrđuje da nije riječ samo o fizičkoj blizini, već administrativnoj logici, ali i u slabije razvijenoj cestovnoj mreži i demografskom slabljenju naseljene mreže.

Ipak, postoje i naselja izolirana upravo zbog udaljenosti od Zagreba.

- U zemlji s izrazitom centralizacijom niza funkcija, takva vrsta izoliranosti ima posebnu težinu. (...) Treba imati na umu da se gotovo trećina hrvatskog teritorija nalazi na više od 4 sata vožnje od Zagreba, ističe Šimunić.

Lika

Zvonimir Barisin/cropix/Cropix

Može potaknuti iseljavanje

Za otočna područja u obzir je uzeo strukturu trajektnih i katamaranskih linija, tako da ih znanstvenik promatra u posebnom okviru. Njihova se izoliranost mjeri isključivo u odnosu na kopnene referentne točke, uspoređuje se unutar otočnog skupa naselja, tako da, recimo, na otoku Braču tek je jedno naselje izolirano, koliko se vidi na karti.

- Na mnogim otocima bilježi se relativno povoljan trend ulaganja i porasta broja poduzeća, ali istovremeno kontinuirano starenje stanovništva i osjetljivost na promjene u prometnim režimima, piše Šimunić.

Sociolog navodi kako prostorna izoliranost može postati jedan od čimbenika koji potiču iseljavanje te da su najizoliranija hrvatska naselja demografski i najranjivija.

- Svaki odlazak prema županijskom ili državnom središtu podrazumijeva duga putovanja, često bez kvalitetnog javnog prijevoza. U takvom kontekstu odlazak mladih prema gradovima ili inozemstvu nije samo reakcija na tržište rada, nego i na prostornu neravnotežu pristupa uslugama, upozorava.

Smatra kako je nužno mjeriti "izoliranost" i koristiti je kao alat javnih politika. Primjerice, u prometnoj politici indeks izoliranosti može poslužiti kao analitička osnova za planiranje poboljšanja cestovne i javnoprijevozne mreže. Na razini regionalne politike, indeks izoliranosti može biti uključen u kriterije za raspodjelu nacionalnih i europskih sredstava usmjerenih na smanjenje teritorijalnih nejednakosti te uvođenje mjera potpore usmjeriti na izolirana naselja.

- Naselja s najvišim vrijednostima indeksa zaslužuju status prostorno ranjivih područja, u kojima intervencije imaju potencijal da izravno smanje svakodnevni trošak pristupa osnovnim funkcijama, zaključuje Šimunić.