Karolina Vidović Krišto: ‘Pokradena sam, imam dojavu‘; DIP: ‘Nema dokaza‘

Državno izborno povjerenstvo (DIP) odbilo je kao neosnovan prigovor stranke Odlučnost i pravednost (OIP) zbog nepravilnosti u provedbi izbora za Hrvatski sabor, a koje se u bitnom odnose na rad biračkih odbora prilikom glasovanja i utvrđivanja rezultata glasovanja.

DIP je ocijenio da je OIP u prigovoru iznio paušalne navode, a da se to osobito odnosi na navode „…da iz nekoliko gradova i općina ima dojavu osoba koje su glasovale za tu stranku, a da u naknadnoj provjeri za to biračko mjesto glasa za OIP nije bilo“.

Te navode OIP nije potkrijepio niti jednim dokazom te su isti subjektivno mišljenje te stranke, odgovorio je DIP i poručio da takvi općeniti navodi ne mogu biti osnova za ponovno prebrojavanje glasačkih listića kako to traži OIP.

Razlozi zbog kojih se ponovno prebrojavanje glasačkih listića može iznimno dopustiti uvijek moraju biti objektivno opravdani, dostatni i relevantni te podrobno i jasno obrazloženi, poručio je DIP.

OIP: Ponovno prebrojati izborne rezultate

OIP, stranka Karoline Vidović Krišto, u prigovoru je navela da su iz svih 11 izbornih jedinica primili izvješća članova i drugih građana da je za izbora došlo do „manipulativne obrade“, da su mijenjane glasačke kutije, da su pojedine na otvaranju birališta već u sebi sadržavale glasačke listiće te da je broj glasačkih listića bio znatno veći od broja onih koji su pristupili glasovanju.

Stranka stoga „izričito traži utvrđivanje broja izašlih birača i broja listića po svakom izbornom mjestu u Hrvatskoj te ponovno prebrojavanje izbornih rezultata od strane tvrtke referentne za navedeni posao iz Hrvatske ili EU.“

Tvrdi i da je riječ o "organiziranom kriminalnom djelovanju u izbornom procesu suprotno izbornom zakonu i hrvatskom Ustavu".

Navodi također da „iz nekoliko gradova i općina“ ima dojavu osoba koje su glasovale za OIP, a da u naknadnoj provjeri za to biračko mjesto glasa za nju nije bilo.

Iznosi „izravnu i osnovanu sumnju da je tvrtka APIS manipulirala podacima" te traži da se "sve navedeno istraži i ispita".

Tvrdi i da je djelovanje APIS-a u „javnosti potpuno kompromitirano“, a da su, „osim dojave koju su primili 15. travnja., dobili daljnje dojave od samih zaposlenika APIS-a da je predsjednik uprave APIS-a, Saša Bilić, naložio primjenu algoritma te su glasovi OIP-a bili pripisivani drugim strankama“ te traži hitnu provjeru svih navoda.

Mijenjane su napunjene kutije

DIP je taksativno odbacio sve navode OIP-a, pa i onaj o mijenjaju glasačkih kutija. Objasnio je da su kutije na pojedinim biračkim mjestima mijenjane nakon što su se napunile, a da je zamjena obavljena na način koji je ranije propisan, da je napunjena kutija, odnosno njen otvor, zatvorena sigurnosnom naljepnicom te odložena na mjesto vidljivo članovima biračkog odbora. Na mjesto pune kutije stavljala se druga, prethodno pregledana, prazna i zatvorena glasačka kutija.

DIP je odbacio i prigovor da su se kod otvaranja glasačkih kutija u nekima već nalazili glasački listići te napomenuo da su članovi biračkog odbora dužni prije početka glasovanja pregledati kutiju i uvjeriti se da je prazna. Osim toga, dodali su iz DIP-a, i promatrači su imali pravo i mogućnost pratiti rad bračkog odbora od pripremanja biračkog mjesta prije otvaranja.

Glede OIP-ovih tvrdnji da su „pojedine glasačke kutije na otvaranju birališta već sadržavale glasačke listiće te da je broj listića bio znatno veći od broja onih koji su pristupili glasovanju“, DIP je naglasio da bi se u tom slučaju ponavljalo glasovanje na tom biračkom mjestu, a što se dogodilo na samo dva biračka mjesta.

Istaknuo je i da su promatrači mogli pratiti cjelokupan izborni postupak, te da ih je parlamentarne izbore 17. travnja promatralo ukupno 5. 333, u Hrvatskoj 5.246, a u inozemstvu 87. Predložilo ih je 21 predlagatelj, većinom stranke koje su sudjelovale na izborima te nekoliko nevladinih udruga, ne i OIP.

APIS ne utvrđuje broj glasova

Iz DIp-a su napomenuli da utvrđivanje broja glasova nije u nadležnosti tvrtke APIS koja je zadužena za provedbu informatičkih procesa na izborima, kako to u svom prigovoru navodi OIP. „U nadležnosti navedene tvrtke je, između ostalog, proces kojim se omogućava obrada od strane biračkih odbora utvrđenih te od strane dva različita operatera unijetih rezultata glasovanja“, navodi DIP.

Istaknuli su i da je rad DIP-a pratilo 17 promatrača od tri predlagatelja, što je uključivalo i mogućnost promatranja rada/funkcioniranja informatičkog procesa pri obradi rezultata glasovanja. To su pravo iskoristili promatrači jedne nevladine udruge koji su promatrali funkcioniranje informatičkog procesa po zatvaranju birališta, odnosno tijekom obrade rezultata glasovanja, na koje funkcioniranje nisu zaprimljene primjedbe.