Karamarko: 'Novim zakonom o HRT-u javna televizija pretvara se u partijsku!'

ZAGREB - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ustvrdio je danas da se izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u javna televizija definitivno pretvara u partijsku televiziju s jednim ciljem da vladajuća koalicija kontrolira javni medijski prostor.

Konačni prijedlog tih izmjena, o kojima će Sabor raspravljati u popodnevnom dijelu sjednice, omogućiti će da se političkim putem bira glavnog ravnatelja HRT-a koji će imati ogromne ovlasti, rekao je Karamarko na konferenciji za novinare u HDZ-u.

"Građani će svojom pretplatom očito, ako se usvoji ovaj zakon, plaćati PR jednoj vlasti", rekao je Karamarko.

Dodao je da je na moguću manipulaciju već upozorila Europska komisija, a posebno na to da ravnatelj ima ovlast birati glavne urednike i tako definitivno kontrolira program.

"Takvi potezi vlasti mogu ugroziti ratifikacijski proces", rekao je Karamarko, ustvrdivši da je aktualna vlast već imala nekoliko ispada, pri čemu je podsjetio na prijedlog zakona o policiji koji nije dobio zeleno svjetlo Europske komisije.

Predsjednik HDZ-a smatra da se izmjene zakona želi donijeti na brzinu bez prave javne rasprave i analiza kako bi se izabralo privremenog ravnatelja i na jesen neutraliziralo raspoloženje javnosti zbog gospodarske situacije.

Ustvrdivši kako ih vlast poziva na "nekakav konsenzus" koji bi trebao biti dnevni posao vlade, Karamarko je predstavnike vlasti pozvao na konsenzus prema kojem u Hrvatskoj mora postojati sloboda medija.

Međunarodni tajnik stranke Davor Stier rekao je da je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić jučer na saborskom Odboru za medije obmanula javnost kad je rekla da imaju zeleno svjetlo EK i da su konačnim prijedlogom uvažili sve primjedbe.

Stier kaže da Europska komisija u komentaru na konačan prijedlog zakona navodi da njezini prethodni komentari o potrebi za kvalificiranom većinom u postupku imenovanja tijela HRT-a nisu u potpunosti uvaženi.

U tom komentaru, koji je u HDZ-u podijeljen novinarima, stoji da umjesto kvalificirane većine što je po sadašnjem zakonu dvotrećinska većina, novi zakon uvodi u izbor apsolutnu većinu (preko 50 posto svih zastupnika).

Stoga bi, smatraju u Komisiji, politička stranka koja ima većinu u Saboru mogla potencijalno imenovati koga kod želi, rekao je Stier. Napomenuo je da EK predlaže dvotrećinsku većinu kako bi se izbjeglo političko uplitanje u postupak imenovanja.

Član saborskog Odbora za medije Jasen Mesić rekao je da je između prvog čitanja zakona i konačnog prijedloga prošlo tek nekoliko dana i da nije održan ni jedan ozbiljan skup o javnoj raspravi.