KAPTOL SINDIKATIMA NE DOPUŠTA SKUPLJANJE POTPISA ZA REFERENDUM ISPRED CRKAVA 'Ne zauzimamo ničiju stranu, prostor ustupamo samo onima koji ga nemaju'

Zagrebačka nadbiskupija odbila je zamolbu koji su joj uputili Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, organizatori referendumske inicijative "67 je previše", da im se u razdoblju, od 27. travnja do 11. svibnja 2019. godine, dopusti prikupljanje potpisa građana "pred crkvama i crkvenim prostorima za referendum za izmjenu nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju".

U priopćenju Nadbiskupskog duhovnog stola navodi se kako "u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva", no kako su za razliku od toga, "sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative".

- Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše - navodi se u priopćenju.

Navodi se i kako je "tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu" te kako se iz "brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj" vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

U priopćenju se navodi kako "pitanje mirovinskoga osiguranja treba gledati u širemu okviru i ne može ga se svesti na pitanje dobi i godina kada netko treba ići u mirovinu" te kako je "uvijek potrebno naglašavati pitanje kakvoće rada i međusobnih odnosa gospodarskih subjekata tijekom radnoga vijeka, što se nužno preslikava i na mirovinski sustav"

- O tome se priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima - navodi se u priopćenju.