PIŠE MIRELA LILEK

Kakva je sudbina klasične filologije i trebaju li nam danas uopće mrtvi jezici?

Za mlade neatraktivni studiji klasične filologije opstat će i ovu godinu zahvaljujući 6 studenata koji su se odlučili za latinski jezik
 /History_docu_photo/alamy/alamy/profimedia

Opterećeni općenitim manjkom učenika i viškom slobodnih mjesta, preliminarni rezultati ovogodišnjih upisa na studije u slučaju zagrebačkog Filozofskog fakulteta nisu iznenađenje. Dok studij švedskog jezika ostvaruje stopostotnu popunjenost, a nedaleko tomu su i studij ruskog i turkologije, dvopredmetni studij latinskog jezika i književnosti ima popunjenost od slabašnih 23 posto, grčkog nešto više (33 posto). Slabije su se popunili jedino studiji slovačkog, ukrajinskog i rumunjskog.

Pravilo je, dakle, potvrđeno: za mlade neatraktivni studiji klasične filologije opstat će i ovu godinu zahvaljujući šest studenata koji su se odlučili za latinski jezik i književnost te njih četvero za grčki. Ako zagrebačkoj desetorki dodamo četiri kandidata koja su ostvarila...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 20:12