KAKO UŠTEDJETI 3,6 MILIJARDI Dio ministara odbio je rezati svoje budžete

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Slavko Linić završili su u petak kasno uvečer prvi krug pregovora s ministrima o uštedama u proračunu.

Naši izvori kažu da nisu uspjeli osigurati sve planirane uštede i da će morati još razgovarati s većinom ministara. - Nisu svi ministri bili jednako spremni na uštede - rekao nam je izvor blizak ministru financija.

Dakle, još nije osigurana ušteda od 3,6 milijardi kuna koliko je ministar Linić planirao uštedjeti na rashodima u sklopu rebalansa državnog proračuna.

LINIĆ ZBOG REBALANSA UVEO RADNI VIKEND Ministri u Čavlima, a premijer Milanović na skijanju?

Sutra se nastavljaju razgovori s manjim proračunskim korisnicima koji djeluju izvan ministarstava, a to su razne državne agencije, uredi... No, nitko ne očekuje da bi se u njihovim rashodima mogle pronaći ozbiljnije uštede.

- Morali smo imati razumijevanja za obranu i unutarnje poslove jer imaju puno fiksnih međunarodnih obveza koje treba ispuniti. Zbog toga je odlučeno da se uštede kompenziraju u drugim ministarstvima - kaže naš sugovornik.

Kako stvari stoje, i ministar financija Linić morat će posegnuti u svoj resor. Nakon što kolege u Vladi nije uspio natjerati da smanje svoje rashode kako je on to planirao, Linić će morati rezati i neke rashode Ministarstva financija. O kojim se rashodima radi, međutim, u Ministarstvu financija zasad šute.

- U proračunu za 2014. neke su stavke značajno povećane i tu se mogu naći određene uštede - potvrdio nam je jedan član Vlade koji smatra kako i kod ministra Linića ima prostora za uštede.

Proračun Ministarstva financija povećan je ove godine za 29 posto u odnosu na 2013.: sa 34,3 na 44,3 milijarde kuna.

No, u Linićevu su proračunu i mnoge fiksne stavke o kojima se ne može raspravljati: novac koji Hrvatska mora uplatiti u proračun EU, novac za plaćanje dugova i kamata, zatim sredstva koja je Hrvatska dužna osigurati po međunarodnim ugovorima kao što je onaj sa Svetom Stolicom itd. To su, dakle, izdaci države koji se ne mogu i neće dirati. Vjerojatno se neće rezati ni troškovi predviđeni za gradnju graničnih prijelaza koji su sastavni dio priprema za Schengen, a koji su bitno povećani: sa 126 milijuna na 360 milijuna kuna.

Moguće uštede u resoru financija mogu se postići na stavkama za financiranje programa HBOR-a, a možda i na troškovima carinskog i poreznog sustava koji su također značajno povećani.

Svih prethodnih dana raspravljalo se uglavnom o rashodovnoj strani proračuna koja je ključna i za Europsku komisiju, odnosno za njezinu ocjenu Vladina plana smanjivanja deficita.

Naš izvor iz Vlade potvrdio nam je da su i dalje svi dodaci na plaće “na stolu”, dakle uštede će se tražiti i rezanjem dodataka na plaće zaposlenih u državnim i javnim službama. Neće se dirati osnovica i koeficijenti.

Iako to Vlada nije očekivala, problem joj se pojavio i na prihodovnoj strani.

Povećanje prihoda namjeravala je osigurati i povlačenjem milijardu kuna dobiti državnih i javnih poduzeća. U taj je iznos bila uračunata i dobit Ine, Vlada je računala na 200 milijuna kuna od te tvrtke.

Nakon što je Ina objavila da je poslovala s gubitkom, država više ne može računati na taj novac.

- Skupit ćemo milijardu kuna i bez Ine, ali bilo bi bolje da smo mogli povući i dio njene dobiti - priznaju u Vladi.

To znači da će od ostalih državnih i javnih poduzeća uzeti dodatnih 200 milijuna kuna, što će još više umanjiti njihovu sposobnost za investiranje.