'KAKO STE MOGLI NA TO PRISTATI!?' Analitičari šokirani da su SDP i HDZ složni s Mostovim reformama koje Hrvatsku vode u hiperinflaciju

Gotovo bezrezervni pristanak političara na zahtjeve koje je Most postavio u monetarnoj politici iznenadio je ekonomske analitičare, koji upozoravaju da se hrvatska politika sve više kreće po vrlo tankom ledu.

Takav nas put, upozoravaju oni, vodi u labirint, a njegove bi posljedice mogle biti čak i hiperinflacija, kao i kršenje obveza prema EU, koja inzistira na očuvanju neovisnosti središnje banke.

- To je problematično. U sadašnjim je uvjetima nemoguće provesti deeurizaciju u Hrvatskoj. Ukidanje valutne klauzule kod kreditiranja značilo bi i da bi štediše morali pristati na konverziju svojih depozita u kune. U ovom je trenutku to nemoguće provesti. Rezultat toga vjerojatno bi bio odljev štednje iz Hrvatske u Austriju i Sloveniju, ali i hiperinflacija - ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Novotny podsjeća na to da Hrvatska kao nova članica EU ima obvezu s vremenom pristupiti zoni eura. Jedan od temelja za to je neovisnost središnje banke, kao i održavanje stabilnosti financijskog sustava zemlje. No, pristajanjem na zahtjeve za zaokretom u monetarnoj politici, smatra Novotny, radi se upravo suprotno.

Balkanski običaj

Sličan stav ima i nekoliko ekonomista s kojima smo razgovarali, a koji su željeli ostati anonimni. Ipak, upozoravaju na obveze koje je Hrvatska ulaskom u EU prihvatila, dio kojih se tiče i monetarne politike.

- Tako nešto ne bi bilo u skladu s našim obvezama prema EU. Očito, mi bismo, po starom balkanskom običaju, nešto potpisali, a onda radili po svome. No, tako to ne ide! - kaže jedan naš sugovornik.

Slično na stvari gleda i drugi naš sugovornik. On upozorava da hrvatski problem leži u fiskalnoj, a ne u monetarnoj politici. - Naš gorući problem je veliki javni dug, a njega se smanjuje smanjenjem javne potrošnje. No, o tome se ovdje ne priča - ističe on.

I Novotny upozorava da suština hrvatskih problema leži u fiskalnoj politici, odnosno u prevelikoj javnoj potrošnji i velikom deficitu koji ona generira, a koji se onda pokriva zaduženjima. Na to nas, ističe, upozorava i Bruxelles, koji nas je uvrstio u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), u sklopu koje moramo poraditi upravo na smanjenju proračunskog deficita i javnoga duga.

Destabilizacija

No, u cijeloj priči pitanje odnosa s Bruxellesom i Frankfurtom, odnosno moguće uvođenje mjera koje nas udaljavaju od zone eura, nije jedino sporno. Iz Mosta su tražili, a iz SDP-ove i HDZ-ove koalicije prihvatili da se HNB više okrene kreiranju dugoročnih kunskih izvora iz kojih bi banke gospodarstvu davale kunske plasmane odnosno ‘reukunizaciji’ sustava. To bi se ostvarilo korištenjem triju mjera, od kojih su možda najznačajnije dugoročne repo aukcije, na kojima bi kolateral bile državne i korporativne obveznice, kao i postupno smanjenje obvezne pričuve banaka. I HNB bi, po uzoru na ECB, povećao svotu novca u sustavu.

Pristajanje na te zahtjeve dio ekonomista ocjenjuje promašenima. Povećanje ponude novca je, ističe Novotny, nepotrebno jer je financijski sustav likvidan. U osnovi, takva bi politika dovela do kreditiranja države, odnosno pokrivanja proračunskih manjkova iz primarne emisije, što je, kako ističe, neprihvatljivo.

- Tako nešto odvelo bi nas nekoliko koraka unatrag i, u konačnici, u hiperinflaciju. Posljedica bi bila destabilizacija hrvatske ekonomije s potpuno neizvjesnim ishodom - zaključuje Novotny.