KAKO SMO STVORILI OZONKA 'Sto tisuća ljudi skinulo je naše naljepnice za Viber uz koje uče o recikliranju i brizi za okoliš'

Često dopisivanje putem Vibera, i to uglavnom zbog naljepnica, odnosno tzv. stickera koje ta aplikacija nudi, dali su ideju Ani Mikulić za novu kampanju Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Mikulić radi u PR odjelu Ministarstva koji je ove godine, kako su nam ispričali, odlučio napraviti nešto drugačije i inovativnije te tako sve popularniju temu klimatskih promjena približiti mladima.

- Obožavamo stickere na Viberu - entuzijastično nam govore PR-ovci iz Ministarstva i dodaju da ih je ideja njihove kolegice o vlastitim stickerima oduševila te su odmah krenuli u razradu “svih mogućih scenarija kako da je izvedu”.

A kako da se predstave i pridobiju jednu od najvećih svjetskih platformi za razmjenu poruka da im bude partner očekivano se pokazalo kao najveće pitanje te su, kao što bi i većina nas učinila, jednostavno u Google upisali “kako ostvariti suradnju s Viberom”, kroz smijeh nam je ispričala Kristina Posilović, glasnogovornica u Ministarstvu. Naime, budući da nijednoj državnoj instituciji u Hrvatskoj to još nije pošlo za rukom, nisu znali odakle krenuti.

No, razvoj ideje i njenih dugoročnih ciljeva pokazali su se najbitnijima da osvoje ljude koji vode platformu i da dođu do besplatnog partnerstva na toj razini. A za to im je, tvrde, trebalo oko dva i pol mjeseca. S obzirom na to da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ipak prvo kojemu je u konačnici uspjelo uspostaviti suradnju s Viberom, ne čudi da ih još uvijek zovu ljudi iz raznih institucija kako bi im otkrili kako su to učinili. Nama tajnu svog uspjeha, nažalost, uz sve nagovaranje nisu otkrili.

Ipak, kako saznajemo, prvo što se našlo na njihovom dnevnom redu, a i ono najzabavnije, bilo je osmišljavanje samog izgleda željenih stickera i njihovih priča, a tu su nastupili kreativci s kojima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike surađuje.

- Bili su toliko maštoviti i vrijedni da je stvarno bio gušt gledati kako likove Ozonka i Ozončice čine bliskima i toplima - rekla je za Jutarnji list Kristina Posilović o Matiji Loviću, Dini Zastavniković i Ani Mirko, ekipi dizajnera koja stoji iza “zelenog” paketa 18 besplatnih stickera, koji je u samo dva mjeseca preuzelo više od 100.000 korisnika Vibera.

Ranko Šuvar / CROPIX

Slijeva nadesno: Kristina Posilović, Ana Mirko, Dina Zastavniković, Ana Mikulić, Ozončica, Matija Lović, Ozonko, Zorana Deljanin Matenda, Marko Erdeljac, Dunja Habek i Jelena Dasić

Razmijenjeni 650.000 puta

Uz to, kako nam se pohvalila, likove Ozonka i njegovih prijatelja vidjelo je čak 240.000 korisnika, koji su ih međusobno razmijenili preko 650.000 puta. Pritom su im se najviše svidjeli, kazali su nam u Ministarstvu, stickeri Pusa, gdje je prikazana Ozončica kako ljubi planet Zemlju, Volim te, na kojem se Ozonko i Ozončica grle, te Laku noć, koji pokazuje Ozonka kako spava u prirodi i čistom zraku.

- Svi koji preuzmu stickere automatski postaju članovi grupe na Viberu, u kojoj mogu razgovarati s Ozonkom i Ozončicom te učiti kako i što mogu učiniti u svojoj svakodnevici kako bi doprinijeli zaštiti ozona, kao i zaštiti okoliša i prirode - pojasnila nam je Posilović.

Budući da je i nas zanimalo oko čega se digla tolika buka, skinuli smo paket stickera i proletjeli kroz “zeleni” razgovor o zaštiti ozonskog omotača, recikliranju i drugim bitnim temama vezanim uz naš okoliš. U grupi su se, uz Jutarnji list i brojne mlade ljude, našli i pingvin Pero, orao Stjepan te kornjača Hrvoje, kao i članovi vodećih “zelenih” organizacija u Lijepoj našoj. Svaki od njih, naravno, ima svoju ulogu i naglašava važnost oštećenja ozonskog omotača, pa tako, primjerice, pingvin Pero priča o otapanju leda na Južnom polu i kasnije daje savjete mladima kako popraviti učinjenu štetu.

- Živin tu cili svoj život, a sve manje ima mista za živit. Led se topi, riba biži ka nikad, odoše mi i prijatelji za boljin životon, osta sam skoro sam. A sve zbog tog smeća i auta. A ni ove industrije nisu ništa bolje - piše pingvin Pero Ozoncima na Viberu i dodaje da trebaju “bacati smeće u spremnike za recikliranje, voziti bicikl, a ne auto i posebno paziti na industriju”.

- To šta vama triba svitlo cilu noć troši jako puno resursa, puno se struje mora radit, a to ispušta puno štetnih plinova. Ja ni nemam svitlo pa mi je lipo, sve zvizde vidim - savjetuje pingvin u grupi u kojoj je i ministar Tomislav Ćorić koji je, kako doznajemo, kampanji dao punu podršku od samog početka.

Uključio se i ministar

- Mislim da su svi ljudi koji paze na prirodu i svojim djelovanjem utječu na njezino očuvanje pravi superheroji - napisao je ministar Ćorić te pozvao članove grupe Ozonko i Ozončica da “čineći male korake u pravom smjeru naprave velike promjene”.

Samu kampanju Ćorićevo Ministarstvo kreiralo je povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja, koji se obilježava 16. rujna, s ciljem približavanja izuzetno važne teme djeci i mladima. No, budući da se kampanja bavi i drugim pitanjima vezanima uz zaštitu okoliša, u Viber grupi se obilježavaju i Dan bez automobila, Svjetski dan čišćenja, Dan energetske učinkovitosti, Međunarodni dan zaštite životinja i brojni drugi.

- Prilagodba klimatskim promjenama i zdrav okoliš su top teme, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu. Drago mi je što ova kampanja pokazuje kako postoji interes da zajedničkim snagama krenemo u transformaciju prema održivom načinu života - rekao nam je prvi čovjek Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a s obzirom na to da je kampanja postigla jako velik odjek i brzo postala veoma popularna, Ministarstvo je pokrenulo i likovni natječaj edukativnog karaktera.

Riječ je, naime, o natječaju u kojem učenici od petog do osmog razreda osnovne škole izrađuju skulpture inspirirane Ozonkom i Ozončicom, i to od predmeta ili materijala namijenjenih otpadu, a koje su prethodno koristili u nastavi ili svakodnevnom životu.

- Iako smo kampanju osmislili kao drugačiju i inovativnu, djeca se stvarno vole likovno izražavati i htjeli smo im dati priliku da kroz zabavu naprave nešto što je izuzetno dobro za naš planet, jer od staroga stvaraju novo umjesto da stvaraju smeće - pojasnila nam je Kristina Posilović.

Ekološki natječaj za djecu

Preciznije, profesori i ravnatelji su ti koji organiziraju izradu skulptura koje, kako su nam objasnili u Ministarstvu, trebaju biti rezultat grupnog, a ne pojedinačnog rada i moraju biti napravljene od već iskorištenog papira, kartona, plastike, čepova, tekstila, stiropora i sličnih materijala. Stoga u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ovih dana pristižu radovi od iskorištenih čašica jogurta, starih markera, plastičnih boca sokova ili pak poderanih traperica, a stručni tim koji će kasnije ocjenjivati radove već sada je oduševljen idejama hrvatskih osnovnoškolaca.

Ovim natječajem, koji je otvoren do 1. prosinca, Ministarstvo želi potaknuti mlade da predmete koji bi inače završili u košu za smeće maštovito upotrijebe te tako smanje količinu otpada koji nastaje, doprinesu očuvanju prirode i okoliša te da se ujedno i kreativno izraze. Između svih pristiglih radova stručno povjerenstvo će u prosincu izabrati one najbolje te ih nagraditi besplatnim putovanjem u neki od hrvatskih nacionalnih parkova, a pritom će, kako je kazala Posilović za Jutarnji list, “paziti da djecu pošalju u nacionalni park koji nije blizu njihovog doma pa da im bude nešto novo i time još zanimljivije”.