Kako se pobrinuti za vlastitu starost: ‘Država daje najviše 100 eura godišnje poticaja. To nije dovoljno‘

Ne postoji "najbolji" mirovinski sustav: svaka zemlja mora pronaći vlastiti put do stvaranja mirovinske sigurnosti, uzimajući u obzir ekonomsku stvarnost i kulturalne vrijednosti, ustvrdila je Sede Peksevim, osnivačica i direktorice tvrtke Pension Research&Consulting, (citirajući prof. O. Mitchell) na međunarodnoj konferenciji Hanfe "Budućnost mirovina: Put prema većim primanjima u starosti", koja je okupila brojne domaće i strane stručnjake iz područja mirovinskih fondova i osiguranja.

No govoreći o međunarodnim iskustvima, ukazala je na razne poticaje i porezne olakšice kojima države i tvrtke nastoje potaknuti građane na dodatnu štednju za starost, ali i na pozitivne učinke financijskih aplikacija i blockchain tehnologija.

Kad je riječ hrvatskom sustavu, sudionici konferencije složni su u stajalištu da je on u osnovi dobro postavljen i nisu mu potrebne "svemirske promjene", kako se izrazio Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta, ali su mu potrebne određene prilagodbe novim okolnostima.

- Potrebna je određena ravnoteža između izdvajanja iz proračuna i privatne štednje, da građani doprinose više svojim mirovinama, rade dulje i više izdvajaju - rekao je Nestić. Jedan od tih "popravaka" sustava trebao bi se odnositi na dobrovoljni treći mirovinski stup, koji trenutačno ima oko 450 članova. Unatoč državnim poticajima, treći stup nije dovoljno iskorišten, smatra Velimir Šonje iz Arhivanalitike. Za njega je ključno pitanje kako broj članova povećati, primjerice, na 1,5 milijuna.

Jedna je od mogućnosti, koju je izložio predsjednik Hanfe Ante Žigman, obvezno učlanjivanje, kao i u slučaju drugog mirovinskog stupa, a potom bi se u određenom roku novi članovi morali izjasniti o tome žele li ostati u fondu ili istupiti iz njega. Da bi tu ideju trebalo ozbiljno razmotriti, slaže se i Šonje, ali dodaje i to da je nužno drugačije strukturirati poticaje, tako da se više daje onima s niskim i srednjim primanjima, koji sebi ne mogu priuštiti izdvajanje za mirovinu, a manje onima koji se mogu sami pobrinuti za vlastitu starost.

U svakom slučaju, sadašnji sustav poticaja - državni od najviše 100 eura godišnje te porezno priznati trošak za tvrtke do 800 eura godišnje - ocjenjuje se nedovoljno motivirajućim za nužne iskorake.

Podravka je jedna od malobrojnih tvrtki koja svojim zaposlenicima još od 2018. godine svaki mjesec uplaćuje određeni iznos u treći mirovinski stup. No oko 80 posto njih toga nije niti svjesno, rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave tvrtke. Općenito, razlog slabe zainteresiranosti zaposlenih za dobrovoljnu štednji vidi u tome da su im sve donedavno u prosjeku primanja bila prilično niska. No to se sad mijenja, plaće i životni standard rastu, a u takvoj situaciji, ističe, može se očekivati da će se otvoriti i veći prostor za korištenje instrumenata mirovinske štednje.

- Imamo dobro strukturiran sustav, koji je bio ispred svojeg vremena i ekonomski je vrlo racionalan. Međutim, trebali bismo učiniti više na promoviranju štednje za starost, posebno među mladim ljudima, pa i kroz sustav obrazovanja - istaknula je Dalić.

Za privatnu mirovinsku štednju, zaključuje zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Tomislav Ridzak, nije dovoljna samo njezina promocija nego je potreban zajednički rad svih aktera. Osobito važnim za nove mirovinske proizvode smatra da se u njima može lako sudjelovati, da je njihovo korištenje relativno fleksibilno "te porezno povoljno za sve one koji u njega ulažu".

Što se tiče poslodavaca, sudionici konferencije vjeruju da bi jedan od odgovora za privlačenje kvalitetne radne snage trebalo biti i korištenje trećeg mirovinskog stupa.