HNB je prošle godine ostvario dobit od 2,7 milijardi kuna, dok je godinu ranije ona iznosila 735 milijuna. Razlog povećanja dobiti za čak dvije milijarde kuna, objašnjava centralna banka u izvješću za 2014. godinu o kojem će uskoro raspravljati Sabor, su tečajne razlike.
To znači da je taj dio dobiti samo knjigovodstvenog karaktera. Od kamata, pak, uprihodovano je 765 milijuna kuna, 44 milijuna manje nego 2013.
Stabilan tečaj
Kad je riječ o monetarnoj politici koju je vodila banka, guverner Boris Vujčić navodi da je ona i u 2014. bila ekspanzivna, “istodobno održavajući stabilan tečaj kune prema euru, što je ključni preduvjet očuvanja financijske stabilnosti”. Ekspanzivna monetarna politika ogledala se “u osiguravanju visoke razine kunske likvidnosti monetarnog sustava, kojom središnja banka nastoji pridonijeti poboljšanju uvjeta financiranja na domaćem tržištu”. No, ona se nije pretočila u poboljšanje kreditne aktivnosti. Ukupni krediti banaka smanjeni su za 6,9 milijardi kuna ili 2,4 posto, na 279,9 milijardi kuna. Kada se isključi utjecaj tečaja, pad iznosi 2,9 posto. Dok se svi domaći sektori razdužuju, rast kredita lani je bio prisutan jedino kod nerezidenata. Najaktivniji su bili strani vlasnici.
- Sredstva prikupljena od domaće javnosti usmjerena su u visokolikvidne oblike imovine, vrijednosne papire i depozite, a dio je iskorišten za daljnje razduživanje, osobito prema većinskim stranim vlasnicima - objašnjava HNB. Istodobno, smanjuju im se prihodi od kamata zbog rasta loših kredita i izostanka novog kreditiranja.
Dobra godina za banke
Tako je nakon snažnog smanjenja dobiti, 2014. za banke bila prilično uspješna, a glavni razlog su manji troškovi rezerviranja za gubitke nego što su bili protekle dvije godine. Prema nerevidiranim podacima HNB-a, banke su lani ostvarile dobit prije oporezivanja od 2,5 mlrd. kuna, 263 posto više nego 2013. , kada je iznosila 695 milijuna.
Devizne su rezerve manje 200 mil. eura
Ukupne međunarodne pričuve HNB-a na kraju 2014. iznosile su 12,6 milijardi eura, što je 219 milijuna eura manje nego posljednjeg dana 2013. Na pad pričuva utjecale su neto prodaje deviza i smanjenje deviznog depozita države kod HNB-a, ali je ostvaren i porast od zarada od njihova ulaganja, a pozitivno su utjecale i tečajne razlike.